Zbog eskalacije rata u Iranu cijene goriva porasle su širom Evrope, no Njemačku je taj talas poskupljenja pogodio znatno jače od većine članica Evropske unije.
Cijena benzina posljednjih je sedmica skočila za gotovo 5 posto, što je osjetno iznad prosjeka EU-a. Radna grupa koju je osnovala njemačka vlada pokušava pronaći rješenje, istovremeno optužujući naftne kompanije za ostvarivanje ekstraprofita, piše Euronews.
Razlika u odnosu na susjedne zemlje je velika. U Francuskoj i Austriji cijene su porasle za oko 2 posto, u Estoniji za 3,6, a u Luksemburgu za 3,5 posto. U Slovačkoj i Mađarskoj zabilježen je rast od samo 0,1 posto. Evropska komisija, koja sedmično objavljuje podatke u svom Biltenu o nafti, istakla je posebno strme poraste u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj.
Nizozemski vozači trenutno plaćaju najvišu cijenu benzina u Evropi, koja je prošle sedmice u prosjeku iznosila 2,17 eura po litru. Njemačka je odmah iza s 2,08 eura, a u samom vrhu je i Finska, poznata po visokim cijenama i dizela i benzina.
Odakle razlike u cijenama
Najveći uzrok razlika u cijenama leži u nacionalnim poreznim sistemima. Njemačka tradicionalno ima više poreze na energiju iz fosilnih goriva, dijelom iz ekoloških razloga, a dijelom za finansiranje infrastrukture. Uz to naplaćuje i naknadu za emisije CO2, što sve zajedno povećava konačnu cijenu. Zbog toga Nijemci automatski plaćaju više kada cijene sirove nafte na tržištu rastu. U mnogim drugim evropskim zemljama PDV te naknade za naftu i CO2 strukturno su niže.
Ipak, njemačkoj vladi nedavni skok cijena učinio se nerazmjernim pa je osnovala koalicionu radnu grupu sa zadatkom da istraži šta se može naučiti od partnera iz EU. Neke su zemlje već poduzele mjere.
Hrvatska i Mađarska uvele su ograničenja cijena na benzinskim pumpama. U Hrvatskoj su cijene u početku porasle za oko četiri centa po litru, no od 23. marta ograničenje će spriječiti daljnja poskupljenja i fiksirati cijenu na 1,50 eura po litru. U Mađarskoj je cijena benzina ograničena na 1,51 euro, a dizela na 1,59 eura, no ta se mjera odnosi samo na stanovnike, što znači da turisti sa stranim registarskim tablicama plaćaju više.
U Austriji vrijedi drugačije pravilo: benzinske pumpe smiju podići cijene samo jednom dnevno, tačno u podne. S druge strane, sniženja su moguća u bilo kojem trenutku. Time je situacija za potrošače jasnija i transparentnija, no ostaje upitno dovodi li to zaista do nižih cijena.
Političari kritikuju naftne kompanije
Ministrica privrede Katherina Reiche kritikovala je praksu po kojoj cijene goriva naglo rastu kada poskupi sirova nafta, ali se vrlo sporo snižavaju kada joj cijena pada, rekavši kako vlada želi „razbiti taj mehanizam“.
Predložila je da se benzinskim pumpama, po uzoru na Austriju, dopusti samo jedno povećanje cijena dnevno. Budući da je vožnja automobila dio svakodnevice većine Nijemaca, od putovanja na posao i u kupovinu do prijevoza djece u školu, pritisak na vladu da djeluje sve je veći.
Radna grupa koja je osnovana kao odgovor na krizu sastala se u ponedjeljak, a njen predsjedavajući Sepp Müller nakon sastanka je optužio naftne kompanije za „pumpanje cijena“. Sastanak je rezultirao oštrim kritikama poslovnih praksi u naftnoj industriji.
Nova studija koju citira Handelsblatt otkrila je da naftne kompanije redovno koriste krize za brzo podizanje cijena. Berlinski profesor ekonomije Ferdinand Fichtner zaključio je da se posljednji skok cijena ne može objasniti isključivo rastom cijena sirove nafte.
„Tu se ubiru zaista visoki profiti“, izjavio je Fichtner za te novine. Radna grupa sada traži od Kartelskog ureda da proširi svoje ovlasti, uključujući mogućnost da reaguje na cijene koje smatra prekomjernima. „Nećemo dopustiti da nas ovdje varaju“, poručio je Müller.
Naftna industrija odbacuje optužbe
Sastanku radne grupe prisustvovali su čelnici njemačkih podružnica BP-a i Shella, predsjednik Saveznog kartelskog ureda Andreas Mundt te predstavnici industrijskih udruženja, udruženja za zaštitu potrošača i autokluba ADAC. Naftna industrija odbacila je sve optužbe.
Christian Küchen, glavni direktor trgovačkog udruženja Goriva i energija, izjavio je za Tagesschau da se marže nisu mijenjale od početka rata u Iranu i kritikovao planirano pooštravanje antimonopolskih zakona.
Nekoliko industrijskih tijela, uključujući Savezno udruženje slobodnih benzinskih pumpi i Središnje udruženje djelatnosti benzinskih pumpi, također je upozorilo protiv političkog uplitanja u formiranje cijena po austrijskom modelu.
U zajedničkoj izjavi istaknuli su da više od polovine cijene goriva čine porezi i nameti. „Ko želi trajno sniziti cijene goriva, mora razgovarati o udjelu države u cijeni, a ne miješati se u tržišno takmičenje“, stoji u saopštenju kojim se odgovornost prebacuje direktno na saveznu vladu.