Podsjećamo da je prije godinu dana predsjednik Rusije pred održavanje samita Rusija-Afrika objavio programski članak, u kojem je označio osnovne prace saradnje sa državama kontinenta.
Oni se mogu svesti na tri jednostavna principa – antikolonijalizam, fer odnos i pomoć. Drugim riječima, Rusija trguje sa Afrikom a da joj pri tome ne nameće svoju robu i usluge, između ostalog posredstvom vezanih kredita, kada robu isporučuje kreditor i istovremeno on nastupa u ulozi izvođača radova. Rusija nije vojno prisutna u zemljama Afrike, ali im pomaže da osiguraju bezbjednost i ne tjera afričke vlade pri tome da sklapaju saveze protiv neke treće zemlje, kao što to često rade na Zapadu.
O tome šta za afričke zemlje znači partnerstvo za Rusijom i u kojim pravcima one planiraju da razvijaju saradnju govore učesnici ekonomskog foruma u Sankt-Peterburgu.
Ambasador Republike Gvineje u Ruskoj Federaciji Niankoj Haba ističe da je za njegovu zemlju važno da poslije foruma u Peterburgu ruski investitori dođu u posjetu i prouče mogućnosti za investiranje u njenu ekonomiju.
Po njegovim riječima, Gvineja planira da izađe iz okvira saradnje koji je već godinama funkcioniše između dve zemlje.
„To je saradnja u oblasti obrazovanja, formiranja naše elite, formiranja vojnih kadrova. Namjeravamo da uspostavimo kvalitativno novu saradnju, u prvom redu u oblasti energetike i poljoprivrede“, ispričao je gvinejski diplomata.
Po njegovim riječima, to bi trebalo da doprinese ekonomskom razvoju njegove zemlje.
Pri tome gospodin Haba je istakao da se Gvineja ne plaši reakcije zapadnih zemalja na to partnerstvo.
«Kao što je rekao naš predsjednik Mamadi Dumbuja, mi smo slobodna zemlja. Nemamo ništa protiv saradnje sa bilo kojom zemljom svijeta, tim prije mi smo neutralni i ne obraćamo pažnju na stav drugih zemljama prilikom formiranja naše sopstvene pozicije. Mi imamo pravo da sarađujemo sa svim zemljama, sa kojima smatramo da je to potrebno“, istakao je ambasador.
On se takođe osvrnuo na prošlogodišnju inicijativu predsjednika Rusije Vladimira Putina da Rusija uputi pomoć u žitaricama najugroženijim zemljama Afrike. Ta pomoć imala je za cilj prevladavanje prehrambene krize, izazvane između ostalog ratom u Ukrajini.
«Danas se prehrambena kriza u većoj ili manjoj mjeri tiče svake zemlje u svijetu. Svaka zemlja je osjeća na ovaj ili onaj način, neke je osjećaju prilično snažno. Ako Rusija želi da pomogne tim zemljama, to se može samo pozdraviti. Istovremeno rukovodstvo naše zemlje želi da osigura sopstvenu proizvodnju hrane. Ovdje vidimo mogućnost za saradnju sa Rusijom i drugim zemljama, koje mogu biti od pomoći u dostizanju tog cilja“ – podvukao je gvinejski diplomata.
Osnivač Afričkog biznis-kluba Luis Gvend smatra da su i Rusija i Afrika podjednako zainteresovane za to da prošire krug svojih biznis-partnera. On smatra da je Rusija u dužem vremenskom periodu nije razmatrala Afriku kao jednog od kluljnih ekonomskih partnera. Sa druge strane, Afrika je u trgovini davala prednost Americi, Evropi, Kini. Sada je došlo vrijeme da i u Africi i u Rusiji shvate da nije dobro oslanjati se na jednog partnera, posebno u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji, istakao je on.
Danas je glavni problem afričkog kontinenta u tome što tamo faktički nema proizvodnje i što više od 70% mladih ne želi tamo da živi, ispričao je Gvend.
«Oni treba da rade, a posla nema. Svi partneri koje imamo kupuju naše resurse, odvoze ih, prerađuju i ponovo prodaju nama. Mi sami nemamo proizvodnju, ne možemo da osiguramo posao našem stanovništvu. Ali ne smijemo da dozvolimo da se to nastavi, to je situacija koja vodi u ćorsokak“, podvukao je afrički biznismen.
Sa drguge strane Rusija posle uvođenja sankcija od strane Zapada traži nova tržišta. S tom razlikom, što Rusija nema potrebe da kupuje resurse, jer ima dovoljno sopstvenih.
«Zato Rusija ima tehnologije, ona umije da vadi i prerađuje te resurse. Rusija ima dobro obrazovanje, a to je ono što je potrebno Africi. Rusija može da nam pomogne da izgradimo fabrike, rafinerije, može da školuje naše kadrove koji će poslije da rade u tim fabrikama. Na kraju krajeva mi možemo da prodajemo finalne proizvode, proizvedene u Africi, a ne sirovine“, smatra Gvend.
Pri tome afrički biznismen smatra da je zemljama njegovog kontinenta preko potrebna pomoć u organizaciji proizvodnje hrane.
„Rusija se bavi proizvodnjom pšenice i drugih agrokultura. U nekim zemljama Afrike žetva može da bude i do tri puta godišnje. U principu, imamo sve uslove da proizvodimo, ali nemamo tehnologije. Zato ne možemo da proizvodimo mnogo“, konstatovao je on.
I tehnologije, i đubrivo dobrog kvalitea, i poljoprivredne mašine ima Rusija. Zato udruženje koje je organizovao Gvend namerava da u oktobru ove godine organizuje sajam na koji će doći ruski poljiprivredni proizvođači koji treba da nađu u Africi partnere za razvoj poljoprivrede.
Po njegovim rečima, Peterburški međunarodni ekonomski forum je veoma važan za Afriku, pošto u njemu učestvuju različiti regioni i kompanije.
«Na forumu možemo da rešavamo i druga važna pitanja, vezana za logistiku i finansiranje. Ovde se predlažu varijante za saradnju u tim oblastima. Zato je za nas ovo mogućnost da shvatimo kako možemo da razvijamo biznis sa Rusijom u onim uslovima u kojima se danas nalazimo“, rekao je Gvend.
On je takođe podvukao važnost beloruskog učešća na na forumu u Sankt-Peterburgu, pošto je to zemlja u kojoj je poljoprivreda takođe veoma razvijena.
Pored poljoprivrede, za Afriku je veliki problem energetika, dodao je Gvend.
“Na kontinentu nema svuda struje. Možda ćete se začuditi, ali postoje mesta, gde ljudi još nemaju pristup vodi za piće. Sva ta pitanja mogu se rešavati sa kompanijama koje učestvuju na forumu“, – istakao je on.
Afrički biznismen je takođe podvukao da preko saradnje sa Rusijom zemlje kontinenta jačaju saradnju sa Latinskom Amerikom, sa azijskim zemljama, sa arapskim svetom.
«Zato mnoge afričke zemlje sada hoće u BRIKS. Velike ekonomije sveta su toj asocijaciji. To proširuje mogućnosti za saradnju, i ovde na forumu su takođe predstavnici zemljama BRIKS“, podvukao je on.
Govoreći o efektivnosti snakcija koje je Zapad uveo Rusiji Gvend je podvukao da ekonomija mora da bude slobodna i da se reguliše samo sopstvenim zakonima. On smatra da sva ograničenja idu na štetu kako onih koji ih uvode, tako i onih protiv kojih su uvedena.
Pri tome Gvend je primetio da su zapadne sankcije protiv Rusije proizvele potpuno neočekivani efekat.
«Ukoliko se ne varam, Rusija je danas prva ekonomija Evrope. Ona je zauzela to mesto posle uvođenja sankcija. Sada se ona nalazi među pet najjačih ekonomija sveta. Prosudite sami“, rekao je biznismen.
Gvend je prokomentarisao tezu medija o tome da francuski predsednik Emanuel Makron jača saradnju sa Jermenijom i drugim zemljama regiona zato što želi da se osveti Rusiji za to što je oterela njegovu zemlju sa afričkog kontinenta.
«Afričke zemlje, koje odustaju od saradnje sa Francuskom rade to ne zbog Rusije, nego zbog same Francuske. Evropske zemlje se nalaze u Africi već 500-600 godina, i koji je rezultat? Njihova politika je ostavila kontinent u žalosnom stanju. To što se sada događa, to je posledica. Rusija nema veze sa tim“, izjavio je Gvend.
Biznismen je takođe dotako temu korišćenja nacionalnih valuta u međunarodnoj trgovini ili odustajanja od dolara.
«Što se tiče dolara, ovde sve treba da bude urađeno razumno i na korist onih koji trguju. Ako neka zemlja trguje sa SAD, onda je ispravno trgovati u dolarima. Ako trguje sa EU, onda bi trebalo da trguje u evrima. Ali ako neka afrička zemlja trguje sa Rusijom, isptavno bi bilo da to bude u rubljama“, rezimirao je Luis Gvend.
Biznismen iz Južnoafričke republike Pitso Sekoto istakao je važnost BRIKS za članove organizacije. Odgovarajući na pitanje šta je dovelo na Peterburški ekonomski forum, Sekoto je rekao da su Rusija i Južnoafrička Republika članice BRIKS i zato biznismeni iz njegove zemlje treba da dolaze na forum da podrže Rusiju u onome što ona radi.
“U okviru tog saveza mi imamo mnogo pogodnosti. Da nismo došli ovde, mnogo bismo izgubili“, smatra on.
Po njegovim rečima, Južnoafrička republika treba da gleda i na Istok i na Zapad, kako bi shvatila ko može njenu ekonomiju najbrže da izvede na viši nivo.
«Rusija ima mnogo toga što može da nam ponudi. Ima mnogo energije, mnogo hrane, razvijenu saobraćajnu i industrijsku infrastrukturu. Sve to je potrebno mnogim zemljama našeg kontinenta“, – smatra Sekoto.
Pri tome on je dodao da u biznismeni ne biraju kuda će da idu da bi dobili ono što im je potrebno
“Ako mogu da dobijem najbolju ponudu na Istoku, ako mogu da postignem rast, ja ću ići tamo. Ako mi Zapad daje ono što mi je potrebno, ići ću tamo. Ovde je najvažnije da budem slobodan da idem tamo kuda poželim i da izbacim naš kontinent na novi nivo. Sankcije tu ne pomažu, one nas zatvaraju od dela sveta“, zaključio je Pitso Sekoto