Većina država Evropske unije želi da iskoristi zamrznutu rusku imovinu kako bi pomogla Ukrajini.
Međutim, to pitanje nosi ozbiljne pravne, političke i finansijske rizike, piše DW. Evo šta je ključno da znate.
Šta znači „zamrznuta imovina“
Zamrznuta imovina su novčana sredstva ili druga imovina kojima vlasnik ne može da raspolaže – ne može da ih koristi, prenese ili proda. Takve mjere se uvode kroz sankcije koje nameću države ili međunarodne organizacije, poput EU.
Koja je ruska imovina zamrznuta
Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, Zapad je zamrznuo i državnu rusku imovinu (gotovina, obveznice i hartije od vrednosti) i privatnu imovinu sankcionisanih ruskih oligarha, uključujući jahte, vile i bankovne račune.
Zašto je imovina zamrznuta
Cilj sankcija bio je da se Rusiji ograniči pristup novcu kako ne bi mogla da finansira rat. Istovremeno, dio evropskih političara vidi zamrznutu imovinu kao sredstvo pritiska i potencijalni izvor novca za obnovu Ukrajine.
Gdje se nalazi najveći deo tog novca
Od oko 300 milijardi evra zamrznute ruske imovine, čak 210 milijardi nalazi se u državama EU. Najveći dio – oko 180 milijardi evra – čuva se u finansijskoj instituciji Euroklir u Belgiji. Ostatak je raspoređen po SAD, Japanu, Velikoj Britaniji, Švajcarskoj i Kanadi.
Šta je Euroklir i zašto je važan
Euroklir je jedan od najvećih svjetskih depozitora hartija od vrijednosti i ključan je za globalna finansijska tržišta. Ta institucija se protivi zaplijeni ruske imovine, jer strahuje od gubitka povjerenja investitora i dugotrajnih sudskih sporova. Centralna banka Rusije već je tužila Euroklir, tražeći povraćaj novca i izgubljene kamate.
Ko želi da koristi rusku imovinu – i zašto
Većina članica EU, uključujući Nemačku i Francusku, smatra da Rusija mora da plati štetu koju je izazvala ratom. Taj novac bi se koristio za vojnu pomoć Ukrajini i za poslijeratnu obnovu zemlje.
Ko se protivi – i iz kojih razloga
Belgija se snažno protivi korišćenju glavnice zamrznute imovine, jer se boji pravnih posljedica i mogućnosti da jednog dana bude obavezna da novac vrati Rusiji. Italija, Malta i Bugarska takođe traže alternativne modele finansiranja pomoći Ukrajini, upozoravajući na pravne i finansijske rizike.
Šta se trenutno radi sa tim novcem
Imovina je i dalje „imobilisana“, što znači da ne može da se prebaci u Rusiju. EU je, međutim, odlučila da koristi vanredne profite – kamate koje ta imovina generiše. Tako je sredinom 2024. Ukrajini isplaćena prva tranša od 1,5 milijardi evra.
Kakvu ulogu imaju SAD i Donald Tramp
Sjedinjene Države raspolažu znatno manjim iznosom zamrznute ruske imovine. Dok je administracija Džoa Bajdena podržavala korišćenje profita za pomoć Ukrajini, administracija Donalda Trampa razmatra drugačiji pristup. Prema procurelom mirovnom planu, deo ruske imovine bio bi uložen u projekte obnove koje bi vodile SAD, uz značajan profit za američke kompanije, dok bi ostatak išao u zajednički američko-ruski fond.
Zašto je EU „na neodređeno vrijeme“ zamrzla imovinu
EU je odlučila da zamrzavanje više ne obnavlja na svakih šest meseci, kako bi izbjegla mogućnost veta Mađarske. Time je imovina dodatno zaštićena i od potencijalnih američkih zahtjeva, a istovremeno je otvoren prostor da EU Ukrajini odobri zajmove zasnovane na tim sredstvima.
Zamrznuta ruska imovina postala je jedno od ključnih političkih i finansijskih pitanja rata u Ukrajini. Iako mnogi u Evropi žele da se taj novac iskoristi za pomoć Kijevu, pravni rizici, unutrašnje podjele u EU i interesi velikih sila čine odluku daleko složenijom nego što izgleda na prvi pogled.