Proruske snage u regiji Donjeck u Ukrajini saopćile su da je 89 posto birača glasalo za nezavisnost, dok je 10 bilo protiv, na referendumu koji je održan u nedjelju.
“Ti rezultati mogu biti smatrani konačnima”, izjavio je šef izborne komisije u Donjecku Roman Ljagin novinarima nakon zatvaranja birališta.
Rekao je da je izlaznost bila malo ispod 75 procenata, prenosi AFP.
“Objavljujemo rezultate odmah nakon što smo ih sami primili”, dodao je Ljagin.
“Ispostavilo se da je prebrojavanje glasova bilo izuzetno lako, jer je broj ljudi koji su glasali protiv bio izuzetno mali i broj nevažećih listića je bio mali.”
Slučajevi nasilja
Nedjeljni referendum u oblasti Donjecka i Luganska je bio praćen izoliranim slučajevima nasilja u nekim mjestima.
Fotoreporter AFP-a navodi kako je u Krasnoarmejsku vidio kako je jedna prokijevska grupa ubila ili teško ranila barem dvojicu ljudi, prenosi ta agencija.
Proruski aktivisti u regijama Donjeck i Lugansk ističu kako je na referendum izašlo više od 70 posto glasača.
U te dvije oblasti živi približno sedam miliona ljudi, od ukupno blizu 46 miliona stanovnika Ukrajine.
S obzirom na to da na ovom referendumu nije bilo neutralnih posmatrača, da su izborne liste bile nekompletne i da nije bilo nikakve međunarodne podrške – čak ni od Rusije – u Kijevu i na Zapadu izražavaju nepovjerenje u informacije koje šalju njegovi organizatori.
Detonacije u Slavjansku
Brojne detonacije odjeknule su u ponedjeljak ujutro u Slavjansku, uporištu oružane pobune na istoku Ukrajine, gdje je kontroverzni referendum o nezavisnosti završio masovnim “da” stanovništva.
Sukobi su nastavljeni kao gotovo svakog dana u selu Andrijvka na “borbenoj liniji”, na južnom ulazu u taj grad od 110.000 stanovnika opkoljen ukrajinskim snagama koje su ondje 2. maja pokrenule “antiterorističku operaciju” širokih razmjera, izjavila je Stela Horoševa, glasnogovornica proruskih ustanika Slavjanska.
Vjačeslav Ponomarev, vođa proruskih separatista, objavio je da je učešće na referendumu o nezavisnosti regije u nedjelju iznosilo 80 posto u Slavjansku i dodao: “Mi smo zadovoljni.”
Predsjednik Rusije Vladimir Putin formulirat će stav o nedjeljnom referendumu u Donjecku na osnovu “snage tih rezultata”, rekao je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov.
“Šta će biti odluka predsjednika – teško je predvidjeti”, kazao je on, prenijela je ruska agencija Itar-Tass.
Na pitanje hoće li na Putinov stav imati utjecaja činjenica da je i sam zatražio od pristalica federalizacije odgađanje referenduma, Peskov je naglasio da ruski lider “nije ništa zatražio već je preporučio”.
Stav Carla Bildta
Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt je napisao na Twitteru kako su “podaci sa lažnog referenduma u istočnoj Ukrajini vjerovatno lažni”.
“Nema načina da se sazna čak ni kolika je bila izlaznost”, dodao je.
Proruski lideri na istoku Ukrajine, međutim, tvrde da rezultati referenduma jasno govore u prilog pretvaranja dvije spomenute regije u suverene republike.
“Izlaznost je bila bolja nego što smo očekivali. Zahvaljujući ovom referendumu, moći ćemo odlučivati o vlastitoj budućnosti”, ističe šef samoproglašene Narodne Republike Donjeck Denis Pušilin, dodajući da se “oni koji su okupirali našu zemlju moraju natjerati da odu”.
Vjačeslav Ponomarjov, proruski gradonačelnik Slavjanska, napominje da njegovi istomišljenici mogu sada organizirati druga glasanja, uključujući i glasanje o tome žele li biti dio Rusije.
Ponomarjov ističe kako bi već sada mogao kazati rezultate jednog takvog referenduma.
U Kijevu nedjeljni referendum na istoku države nazivaju “kriminalnom farsom”, koja nema značaja sa stanovišta zakona i Ustava i koju je “inspirirao, organizirao i finansirao Kremlj”.
Samit Evropske unije
Evropska unija neće priznati rezultate “navodnih referenduma” koje su u Donjecku i Lugansku na istoku Ukrajine organizirali proruski separatisti, objavila je u nedjelju glasnogovornica EU-a.
Šefovi diplomatija članica Unije okupit će se u ponedjeljak u Briselu, na dvodnevnom sastanku Vijeća za vanjske poslove.
Zvanično, glavna tema su pripreme za predstojeći završni samit prvog polugodišta, koji će se održati krajem juna, ali očekuje se da ukrajinska kriza ponovo dominira debatom.
Agencija Tanjug iz diplomatskih izvora saznaje da se ne očekuju drastični potezi, ali da će “crna lista” EU-a s ruskim funkcionerima kojima je zabranjeno izdavati vize i dozvoliti raspolaganje novcem u evropskim bankama biti proširena za još nekoliko imena.
Za sada ta lista, koju je Vijeće do sada u više navrata dopunjavalo, obuhvata 48 ljudi.