SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA (WHO) danas je izdala publikaciju koja donosi ažurirani popis lijekova čije zalihe trebaju biti spremne u slučaju nuklearne opasnosti i izloženosti radijaciji. Zalihe bi trebale uključivati lijekove koji sprječavaju ili smanjuju izloženost zračenju, ali i one koji olakšavaju zdravstvene tegobe nakon što je osoba već bila izložena radijaciji.
“U hitnim slučajevima zračenja ljudi mogu biti izloženi zračenju u dozama koje se kreću od zanemarivih do po život opasnih. Vlade moraju omogućiti hitno liječenje onima kojima je potrebno”, rekla je dr. Maria Neira, vršiteljica dužnosti pomoćnice glavnog direktora WHO-a.
“Ključno je da su vlade spremne zaštititi zdravlje stanovništva i odmah reagirati u hitnim slučajevima. To uključuje spremanje zaliha lijekova koji će spasiti živote i koji će smanjiti rizike i liječiti posljedice zračenja”, dodala je Neira. Ova publikacija zamjenjuje izvješće WHO-a iz 2007. o razvoju nacionalnih zaliha za hitne slučajeve radijacije i sadrži ažurirane informacije na temelju istraživanja u posljednjem desetljeću.
Ključno je smanjenje unosa i izbacivanje radionuklida iz tijela
Na popisu se nalaze lijekovi koji mogu spriječiti ili smanjiti unos radionuklida, odnosno povećati eliminaciju radionuklida iz ljudskog tijela. Također, u publikaciji se analiziraju glavni elementi koji su potrebni za razvoj, održavanje i upravljanje nacionalnim zalihama specifičnih medicinskih potrepština koje će biti potrebne u slučaju nuklearnog napada.
Tipični lijekovi koji bi trebali biti korišteni u slučajevima izloženosti radioaktivnom zračenju su:
– stabilni jod, koji se primjenjuje kako bi se spriječilo ili smanjilo izlaganje štitnjače radioaktivnom jodu
– berlinsko modrilo za uklanjanje radioaktivnog cezija iz tijela
– cinkov ili kalcijev dietilentriamin penta-acetat (DTPA) koji se koristi za tretiranje unutarnje kontaminacije transuranijskim radionuklidima
– citokini koji se koriste za ublažavanje oštećenja koštane srži, u slučaju akutnog radijacijskog sindroma (ARS)
– ostali lijekovi koji se koriste za liječenje povraćanja, proljeva i infekcija.
“Važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju”
WHO kao vodeća međunarodna organizacija u javnom zdravstvu s ovlastima i odgovornošću za pomoć u hitnim zdravstvenim slučajevima daje savjete i smjernice zemljama o javnozdravstvenoj spremnosti i odgovoru na hitne slučajeve radijacije. WHO se obvezuje da će u hitnim zdravstvenim slučajevima pomoći u nabavi ili dijeljenju medicinskih potrepština među zemljama.
“Ovaj ažurirani popis kritičnih lijekova bit će ključni alat za pripravnost i spremnost naših partnere da identificiraju, nabave, skladište i pravodobno isporuče učinkovit lijek onima koji su izloženi riziku ili takvom događaju”, rekao je dr. Mike Ryan, izvršni direktor WHO-ovog Programa za hitne zdravstvene situacije.
S obzirom na to da izloženost visokim razinama zračenja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti, važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju na takav događaj. Za adekvatan odgovor je ključna koordinacija lokalnih, nacionalnih i međunarodnih tijela.