Fokus.ba razgovarao je s ekspertima u Pragu. Ova država, iako se EU priključila 2004, konstantno provodi reforme u oblasti pravosuđa, medija…
Iako je članica Evropske unije još od 2004. godine, za Češku Republiku je vladavina prava i dalje oblast na kojoj se konstantno radi kako bi bila u skladu s evropskim standardima. U to smo se uvjerili i u razgovoru s ekspertima tokom našeg boravka u Pragu.
Istovremeno, ova oblast, naglašeno je više puta iz Evropske komisije i Delegacije EU u BiH, trenutno je prioritet svih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu u procesu približavanja EU. Štaviše, sama odluka da se Bosni i Hercegovini sredinom decembra 2022. dodijeli status kandidata za članstvo u EU donesena je uz razumijevanje da se poduzimaju konkretni koraci na tom putu, a naročito u pogledu jačanja vladavine prava.
No, kakvo je stanje u oblasti vladavine prava u Češkoj i šta Bosna i Hercegovina, kao novopečeni kandidat za članstvo u EU može izvući kao pouku?
Prema navodima iz Izvještaja Evropske komisije o vladavini prava u Češkoj za 2023. godinu koji je objavljen početkom jula, ova država je nastavila reforme usmjerene ka povećanju transparentnosti i nezavisnosti pravosudnog sistema. U ovoj državi se sada primjenjuje nova, jedinstvena procedura izbora sudija, a priprema se i nova procedura za disciplinske postupke za sudije.
Iako je članica već 19 godina, kako je vidljivo, Češka i dalje konstantno radi na izazovima u pravosuđu, i to uprkos tome što je u posljednjem izvještaju Evropska komisija ustanovila da pravosudni sistem u cjelini dobro i efikasno funkcionira.
No, u široj oblasti vladavine prava u Češkoj ima i određenih slabosti. Naprimjer, kada je riječ o jačanju okvira integriteta za članove Parlamenta, oblasti sukoba interesa, zatim kod osiguranja nezavisnosti javnog servisa. Također, u Češkoj su u proceduri usvajanja zakona o češkoj televiziji i češkom radiju, te o slobodi pristupa informacijama kojima se nastoji unaprijediti nezavisno upravljanje javnog servisa, kao i pristup informacijama kojima raspolažu organi vlasti.
Marek Svoboda, direktor CEELI instituta u Pragu, nevladine organizacije specijalizirane za pitanja iz oblasti vladavine prava, kaže za Fokus.ba da je unapređenje segmenta vladavine prava za svaku zemlju duži i kompliciraniji proces, koji čak i u Češkoj još uvijek nije okončan.
– Naprimjer u oblasti zaštite zviždača. U toj oblasti još uvijek ima posla. Još jedan segment na kojem se treba raditi ne samo u Češkoj nego i u ovoj regiji jeste generalno očuvanje nezavisnosti pravosuđa. Mi vidimo u raznim oblicima kako je pravosuđe s vremena na vrijeme ipak pod pritiskom. Možda je situacija po tom pitanju ipak najočitija u Poljskoj, gdje su vidljivi ozbiljni politički pritisci na pravosuđe. S druge strane, vidjeli smo u Češkoj i u regiji da su u takvim periodima postojale inovativne, kreativne kampanje nevladinog sektora usmjerene ka očuvanju nezavisnosti pravosuđa. U nekim situacijama su u te kampanje bile uključene i same sudije. Dakle, recept za BiH, ali i generalno za svaku državu, jeste uzeti najbolje prakse u smislu konkretnih aktivnosti usmjerenih ka očuvanju nezavisnosti pravosuđa – kaže Svoboda.
Pregovarački proces
Na upit da li je sam pregovorački proces zemlje kandidata za članstvo u EU sam po sebi možda najbolji alat za takvo nešto, Svoboda kaže da je to zasigurno jedan od najboljih koji su jednoj zemlji na raspolaganju.
– Možda nije perfektan, ali ako gledamo realno, onda je zasigurno jedan od najboljih okvira. U svakom slučaju možda je više podsticajan za vlasti da nešto promijene u tom segmentu – ističe Svoboda.
David Ondracka, bivši direktor Transparency Internationala u Češkoj, smatra da se najveći izazovi za BiH ogledaju u kompliciranom administrativnom aparatu.
– Veoma je teško inicirati bilo kakvu vrstu reforme kada imate takav administrativni aparat. Pojednostavljenje bi bilo nešto što bi pomoglo. Razumijem, to je lakše reći nego provesti, posebno u nekom kraćem roku. Svi će vam reći da nije dovoljno „označavati kvadratiće“ i kazati ovo zakonodavstvo je usvojeno ili ova institucija je na redu, ali EU se jednostavno mora fokusirati na kapacitete jedne države – kaže Ondracka.
Naglašava da ja aktuelna politička situacija u BiH veoma kompleksna i teška, ali dodaje da svaka država ima svoje političke probleme.
Korak po korak
– Ambicija Bosne i Hercegovine bi trebala biti da ide korak po korak. I svaki taj korak možda neće biti 100 posto perfektan, ali bitno je postepeno napredovati naprimjer na polju stvarnog vlasništva, registraciji privrednih subjekata, sukobu interesa. Dakle korak po korak, kako je radila i Češka, bez prevelikih ambicija da se nešto uradi u procentu od 100 posto, jer je to nemoguće. To tako nije funkcioniralo ni u slučaju Češke – rekao je Ondracka za naš portal.
Faktor Žiga, direktor briselskog ureda Evropskog instituta za evropske politike (EUROPEUM), naglasio je da su Češka i EU po pitanju reformi u oblasti vladavine prava u počecima nalazili neki srednji put.
-Češka je imala različit pristup prema pravosuđu u odnosu na sve druge zemlje koje su se tada 2004. godine, kao i naša država, pridružile EU. Bio je to veoma specifičan sistem. Dakle, taj sistem je bio dosta različit čak od onoga što je EU od Češke očekivala. I bilo je dosta diskusije o tome kako se to moglo promijeniti. Treba naglasiti da je EU čak prihvatila neke stvari u Češkoj. Kada je riječ o medijskim slobodama, to je bio također jedan veći aspekt ove priče o vladavini prava. Javni serivs u Češkoj imao je određene specifikume. Ali vremenom se i javni servis uskladio s politikama Evropske komisije, posebno kada je riječ o poziciji samog servisa, odnosno imenovanjima na čelu ovog servisa u smislu da su više nezavisna od politike – ističe Žiga.
Nakon 20 godina članstva Češke u EU, zaključuje naš sagovornik, još uvijek ima određenih segmenata koji su predmet diskusije u kontekstu približavanja evropskim vrijednostima.