Dok je Zemlja prolazila kroz ljeto s četiri ikada do sada izmjerena najtoplija dana, potpredsjednica Kamala Harris i bivši predsjednik Donald Trump imaju potpuno različite vizije o tome kako da se pozabave promjenom klime uz obezbjeđivanje pouzdanog snabdevanja energijom.
Ali, niko od njih nije dao mnogo detalja o tome kako bi stigli do toga.
Tokom govora o prihvatanju predsjedničke kandidature na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji, Harris je pomenula klimatske promjene i istakla “osnovne slobode” koje su tema izbora, uključujući “slobodu da se udiše čist vazduh i pije čista voda i živi bez zagađenja koje podstiče klimu kriza”.
Kao potpredsjednica SAD, Harris je glasala za Zakon o smanjenju inflacije, značajan i za klimu, ali taj prijedlog predsjednika Bidena je odobren jer je dobio samo podršku vladajućih demokrata. Kao senatorka iz Kalifornije, ona je bila prva sponzorka “Green New Deal”-a, široke serije prijedloga čiji je cilj da se SAD brzo pomjere na potpuno “zelenu energiju” koju zastupa najprogresivnije krilo Demokratske stranke.
Trump je predvodio skandiranje “Vježbaj, dušo, vježbaj!” i obećao da će demontirati “novu zelenu prevaru” Bidenove administracije što je rekao u govoru o prihvatanju predsjedničke kandidature na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji. On je obećao da će povećati proizvodnju fosilnih goriva – nafte, prirodnog gasa i uglja, i ukinuti ključne dijelove zakona o klimi iz 2022.
“Imamo više tečnog zlata pod nogama nego bilo koja druga zemlja”, rekao je Trump na konvenciji RNC. “Mi smo zemlja koja ima priliku da svojom energijom napravi apsolutno bogatstvo”.
Grupe za zaštitu životne sredine koje u velikoj mjeri podržavaju Harris, nazivaju je “dokazanom klimatskom šampionkom” koja će se boriti protiv nafte i graditi na Bidenovom klimatskom nasljeđu, uključujući politike koje podstiču električna vozila i ograničavaju zagađenje ;iz elektrana na ugalj koje zagrijava planetu.
“Nećemo se “u Ovalnoj kancelariji vraćati na klimatsko poricanje”, rekla je Lena Mofit, izvršna direktorka “Evergreen Action”-a.
Republikanci tvrde da su Biden i Harris proveli četiri godine donoseći “kaznene propise” koji ciljaju na američku energetiku, a davali velikodušne poreske kredite za električna vozila i druge “zelene prioritete” koji poreske obveznike koštaju milijarde dolara.
“Ovaj napad prekomjernih i nečuvenih klimatskih pravila će zatvoriti elektrane i povećati troškove za energiju porodicama širom zemlje”, rekao je senator Džon Baraso, republikanac. “Republikanci će raditi na tome da ih zaustave i boriće se za rješenja koja štite naš vazduh i vodu i omogućavaju našoj ekonomiji da raste”, najavio je on.
Demokrate imaju jasnu prednost u tom pitanju. Po anketi AP-NORC sprovedenoj u julu, više od polovine Amerikanaca kaže da vjeruje Harris “mnogo” ili “u nekoj mjeri” u vezi s rješavanjem klimatskih promjena. Oko 70 odsto kaže da “nema mnogo” povjerenja u Trampa ili “uopštenema” u vezi s tim. Iak, manje od polovine kaže da nema povjerenja ni u Harris.
Harris je tokom kratkotrajne predsjedničke kampanje 2020. rekla da se protivi eksploataciji nafta na moru i hidrauličkom frakturisanju stenja – procesu izvlačenja nafte i gasa poznatijem kao “fraking”.
Ali njena kampanja je razjasnila da ona više ne podržava zabranu “frakinga”, uobičajenu praksu koja je ključna za ekonomiju u državi Pensilvaniji, ključnoj kolebljivoj državi na izborima i drugom najvećem proizvođaču prirodnog gasa u SAD.
Kevin Buk, generalni direktor istraživačke firme iz Vašingtona “ClearView Energy Partners”, rekao je da promjena stavova Harris pokazuje da ona “pokušava da uravnoteži glasače za klimu i pristalice industrije”, čak i kada njena kampanja zauzima “konkurentski stav” prema industriji nafte i gasa.
Harris i Demokrate su pominjali nova pravila, odobrena Zakonom o klimi, za povećanje naknada koje naftne i gasne kompanije plaćaju za bušenje ili kopanje na javnom zemljištu. Takođe je podržala napore za čišćenje starih mjesta bušenja i zatvaranje napuštenih bušotina koje izbacuju metan i druge zagađivače.
Tramp koji se kao predsednik zalagao za poništavanje mnogih zakona o zaštiti životne sredine, kaže da je njegov cilj da SAD imaju najjeftiniju energiju i struju na svijetu. On bi povećao bušenje nafte na javnom zemljištu, ponudio poreske olakšice proizvođačima nafte, gasa i uglja i ubrzao odobravanje izgradnje gasovoda za prirodni gas.
Tramp je često kritikovao stroga ograničenja emisije izduvnih gasova iz vozila koja je nametnuo Bajden, pogrešno ih nazivajući “mandatom” za električna vozila. Pravila Agencije za zaštitu životne sredine koja su izdata ovog proljeća ciljaju emisiju izduvnih gasova iz automobila i kamiona i podstiču – ali ne zahtijevaju – prodaju novih električnih vozila da bi se ispunili ti novi standardi.
Tramp je rekao da će proizvodnja električnih vozila uništiti radna mjesta u automobilskoj industriji. Posljednjih mjeseci, međutim, ublažio je retoriku, rekavši da je za to da “veoma mali dio” automobila budu na električni pogon.
Ta promjena “dolazi pošto ga je izvršni direktor “Tesle” Ilon Musk “veoma snažno podržao”, rekao je Tramp na mitingu u avgustu u Atlanti. Uprkos tome, zvaničnici industrije očekuju da će Tramp povući Bajdenov pritisak na industriju električnih vozila i pokušati da ukine poreske olakšice za koje Tramp tvrdi da koriste Kini.
Harris nije najavila plan za električna vozila, ali ih je snažno podržavala kao potpredsjednica SAD. Na skupu 2022. u Sijetlu pohvalila se s milijardu dolara federalnih grantova za kupovinu oko 2.500 “čistih” školskih autobusa. Čak 25 miliona djece se vozi poznatim starim žutim autobusima s klasičnim motorima i imaće zdraviju budućnost s čistijim voznim parkom, rekla je Harris.
Grantovi i drugi savezni klimatski programi ne samo da imaju za cilj “spasavanje naše djece, već spasavanje naše planete”, rekla je ona.
Harris se usredsredila na primjenu dvopartijskog zakona o infrastrukturi od 1.000 milijardi dolara iz 2021. godine, kao i klimatskih odredbi Zakona o smanjenju inflacije koji je obezbijedio skoro 375 milijardi dolara finansijskih podsticaja za električne automobile, projekte “čiste energije” i proizvodnju.
Pod Bajdenom i Haris, američki proizvođači su prošle godine otvorili više od 250.000 “energetskih radnih mjesta”, saopštilo je Ministarstvo energetike, pri čemu je “čista energija” činila više od polovine tih radnih mjesta.
Tramp i njegov kandidat za potpredsjednika SAD, senator iz Ohaja Džej Di Vens, ismijavaju potrošnju na klimu kao “grabljenje novca” za ekološke grupe i kažu da će to poslove Amerikanaca preseliti u Kinu i druge zemlje dok će povećati cijene energije kod kuće.
“Kamala Haris više brine o klimatskim promjenama nego o inflaciji”, napisao je Vens u tekstu u “Vostrit džornalu”.
Tramp, koji je klimatske promene nazvao “prevarom”, povukao je SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. On je obećao da će to učiniti ponovo, nazivajući globalni plan za smanjenje emisije ugljenika “neprimenljivim” i “poklonom Kini i drugim velikim zagađivačima”. Tramp obećava da će ukinuti subvencije za korišćenje vetra, uključene Zakon o klimi i eliminisati propise koje je nametnula i predložila Bajdenova administracija za povećanje energetske efikasnosti sijalica, šporeta, mašina za pranje sudova i tuševa.
Haris je nazvala Pariski sporazum ključnim za rešavanje klimatskih promena i zaštitu “budućnosti naše dece”.
SAD su se vratile Pariskom sporazumu ubrzo pošto je Bajden preuzeo dužnost 2021.
Pošto je odobrila projekte za izvoz tečnog prirodnog gasa (LNG), Bajdenova administracija je u januaru obustavila razmatranje novih terminala za izvoz prirodnog gasa. To odlaganje omogućava zvaničnicima da preispitaju ekonomske i klimatske uticaje prirodnog gasa, fosilnog goriva koje emituje metan, ali i moćnog gasa koji zagreva atmosferu.
Tom odlukom se demokratski predsednik usaglasio s ekolozima koji strahuju da će nedavno povećanje izvoza LNG-a dovesti do potencijalno katastrofalnih emisija koje zagrevaju planetu, iako je Bajden obećao da će prepoloviti klimatsko zagađenje do 2030.
Tramp je rekao da će odobriti te terminale “prvog dana mog povratka” na funkciju šefa države.
Haris nije iznela planove za izvoz LNG-a, ali analitičari očekuju od nje da nametne stroge klimatske standarde za izvozne projekte kao deo njenog većeg stava protiv velikih naftnih i gasnih kompanija.