Studija Sveučilišta u Readingu, objavljena u časopisu Nature Ecology and Evolution, analizirala je gotovo 10.000 vrsta ptica i koristila podatke IUCN-a (Međunarodne unije za očuvanje prirode) kako bi izradila projekciju rizika. Ključni uzroci izumiranja su gubitak staništa, širenje i intenziviranje poljoprivrede, klimatske promjene i krivolov.
“Suočavamo se s krizom izumiranja ptica kakvu moderna povijest još nije zabilježila”, rekla je glavna autorica Kerry Stewart. “Više od 500 vrsta – to je trostruko više nego što je izumrlo u zadnjih 500 godina.” Znanstvenici procjenjuju da bi oko 250 ptičjih vrsta izumrlo i da sve prijetnje odmah prestanu jer su već na rubu nestanka.
Upravo zato naglašavaju da samo očuvanje okoliša više nije dovoljno jer za najugroženije vrste potrebne su aktivne mjere poput uzgoja u zatočeništvu, puštanja u prirodu i obnove staništa. “Neke ptice nećemo spasiti samo time što ćemo im prestati prijetiti. Potrebni su posebni programi oporavka kako bi preživjele”, rekla je Stewart.
Ima nade ako se djeluje odlučno, pokazuju primjeri spašenih vrsta
Postoje dokazi da takvi programi mogu biti uspješni. Kalifornijski kondor, koji je 1987. izumro u divljini, obnovljen je kroz uzgoj u zatočeništvu – danas ih je oko 350 u prirodi. U Velikoj Britaniji, plašljiva močvarna ptica bukavac izumrla je kao gnijezdeća vrsta još u 19. stoljeću, ali zahvaljujući obnovi močvara, prošle godine je zabilježeno više od 280 mužjaka u sezoni parenja, tj. najviše u 200 godina.
Profesorica Manuela González-Suárez, suautorica studije, naglašava da je potrebna kombinacija preventivnih i interventnih mjera: „Zaustavljanje prijetnji nije dovoljno. Čak 250 do 350 vrsta trebat će dodatne mjere zaštite kako bi preživjele idućih sto godina.“
Gotovo polovica svih ptičjih vrsta u svijetu je u opadanju
Najnovije globalno izvješće State of the World’s Birds pokazuje da je gotovo 50 % svih ptičjih vrsta na svijetu u opadanju. Među najvažnijim prijetnjama navode se sječa šuma, invazivne vrste, lov, klimatske promjene i uništavanje prirodnih resursa.
Glavni znanstvenik organizacije BirdLife International, Stuart Butchart, ističe da neće biti dovoljno samo štititi područja – potrebne su i konkretne akcije na terenu. “Ne postoji čarobno rješenje”, rekao je Butchart. “Osim zaštite staništa, neke vrste trebat će vrlo ciljana nastojanja, uzgoj u zatočeništvu, premještanje populacija ili čak dodatno hranjenje kako bi se uopće imale šanse oporaviti.”
Zaključak istraživača je jasan: ako se globalno ne uvedu sustavne mjere zaštite, gubici neće biti samo biološki, nego i funkcionalni jer ptice igraju ključnu ulogu u zdravlju planeta.
Index