Atelje za društvene promjene upozorava na razorne posljedice rudarenja u Papui Novoj Gvineji kao upozorenje za Balkanske zemlje. Ekskluzivni snimci i fotografije rudnika Rio Tinta iz Pangune, koje je proslijedila saveznica ACT fondacije, prikazuju posljedice rudarenja metala. Rudnik Panguna, koji je nekada bio jedan od najvećih svjetskih rudnika bakra i zlata, generisao je ogromne prihode za Rio Tinto i Vladu Papue Nove Gvineje. Međutim, lokalno stanovništvo dobilo je manje od 1% profita, što je uzrokovalo ustanak protiv ekološkog uništenja i nepravde u raspodjeli dobiti.
Ovaj sukob doveo je do desetogodišnjeg građanskog rata, tokom kojeg je stradalo 20.000 ljudi. Rio Tinto se povukao iz rudnika, potpuno izbjegavajući troškove čišćenja ekološke štete. Tek 32 godine kasnije, kompanija je obećala finansirati procjenu kontinuirane ekološke štete. Stanovnici zajednica nizvodno od rudnika i dalje pate od posljedica zagađenja, dok njihove rijeke i izvori vode ostaju zagađeni bakrom, a šume su poplavljene rudarskim otpadom.
Poslanica Bougainvillea, Theonila Matbob, čiji je otac ubijen u građanskom ratu, naglašava hitnost istraživanja ovih ekoloških problema. Zajednice su suočene sa ozbiljnim zdravstvenim problemima i nedostatkom čiste pitke vode, dok svetišta i domovi bivaju uništeni poplavama rudarskog otpada.
Korporacijama ne smije biti dopušteno da ugrožavaju živote ljudi u ime profita. Rio Tinto je primjer kako strani rudnici mogu donijeti katastrofalne posljedice po okoliš i lokalno stanovništvo. Balkanske zemlje moraju biti svjesne ovih opasnosti i odlučno odbaciti slične projekte.