Dinaridi, prostrana i bogata geomorfološka cjelina, koja se prostire od Slovenije preko Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije do Kosova i Albanije, pravi je raj za planinare i ljubitelje netaknute prirode.
U području gdje Dinaridi počinju, kod rijeke Soče lancem Trnovski Gozd u Sloveniji, pa sve do Prokletija u sjevernoj Albaniji, smjenjuju se izuzetne pejzažne vrijednosti, brojni krški oblici poput štrapa, kemanica, pećina, ponornica, dolina i zaravni, sve do napuštenih i zaboravljenih čobanskih i lovačkih puteva.
Obzirom da je riječ o planinskom vijencu koji dominira jugoistokom Evrope i koji krije ogroman turistički potencijal, prije 10-ak godina rodila se ideja da se pokrene regionalni projekat i put Via Dinarica. Ipak, ovo ostaje samo ideja, sve do 2015. godine, kada je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske inicirao projekat Via Dinarica. Od tada se intenzivno radi na trasiranju, uređenju i promovisanju dinarskog mega-puta od Slovenije do Albanije, a sve sa ciljem ukazivanja na potencijale koje regija ima, kako za regionalni razvoj i pustolovni turizam, tako i za sportske i društvene djelatnosti u planinskim područjima.
“Narodi koje povezuje Via Dinarica dobro se poznaju i međusobno se dobro razumiju. Oni dijele zajednički prostor – prostor Dinarskoga gorja, ali imaju i stoljetne privredne, kulturne i druge veze. Posebna vrijednost ovoga projekta je što na sasvim novim zdravim temeljima privrednog i turističkog razvitka uspostavlja veze koje su u nedavnoj prošlosti bile grubo prekinute ratnim zbivanjima. Taj projekt donosi novi kvalitet svim narodima na Via Dinarici, jer nas upućuje da zajednički promovišemo vrijednosti dinarskog prostora na kom živimo”, priča nam Alan Čaplar, predsjednik Udruge Via Dinarica Hrvatska.
Via Dinarica u Hrvatskoj već daje zanačajne rezultate
Ova planinska mega staza podijeljena je na tri “linije”, odnosno rute: bijelu, zelenu i plavu.
Bijela linija, koja je ujedno i glavna, prati najviše vrhove Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Albanije, tako da je njena glavna funkcija planinarenje. Ova staza je dugačka 1380 km i do sada ju je kompletnu prešlo šest takozvanih thru-hikera- dvije Holanđanke, te po jedan Francuz, Nijemac, Poljak i Slovak.
Zelena linija vodi kroz zaleđe, odnosno kroz neke od nižih planina Dinarida. Prolazi već navedenim zemljama uz dodatak Srbije. Napravljena je za dva točka, sa stotinama kilometara dobro očuvanih biciklističkih staza, te je idealna za planinare-početnike i bicikliste, dok treća plava linija vodi morskom obalom od Slovenije do Albanije, sa kraćim „usjecima“u Hercegovinu.
“U planinarskom smislu najatraktivnija je bijela linija Via Dinarice, koja u Hrvatskoj ima oko 600 kilometara. Cijeli je put obilježen GPS tragom, koji je dostupan na webu viadinarica.com, a većina trase obilježena je redovnim planinarskim markacijama, budući da Via Dinarica prati infrastrukturu koju su razvili Hrvatski planinarski savez i planinarska društva u Hrvatskoj. U pogledu infrastrukture na Via Dinarici, Hrvatska je vodeća zemlja u regiji i uzor drugim zemljama, no svakako ima i još mnogo razvojnih izazova”, ističe naš sagovornik.
Inače, na putu dugom oko 600 kilometara kroz Hrvatsku, nalazi se 78 važnijih vrhova i 82 planinarska doma, a putovanje traje oko 20 dana. U protekloj godini je zabilježena povećana posjećenost, a i sve više turističkih agencija nudi stranim planinarima obilazak Via Dinarice kao dio hrvatske turističke ponude. Takođe, Via Dinarica je predstavljena i na Berlinskom sajmu, kao i na webu Hrvatske turističke zajednice. Pomenimo i da će 19. i 20. juna u Evropskom parlamentu u Bruxellesu biti održana i izložba i konferencija o Via Dinarici, što je još jedan pokazatelj da je ovaj projekat u Hrvatskoj već dao odlične rezultate.
BiH ima mnogo vrijednog da podijeli sa ostakom svijeta
U Bosni i Hercegovini je takođe obilježena Via Dinarica bijela staza i time je BiH prva zemlja u regionu koja je u potpunosti obilježila svoju dionicu i povezala postojeće popularne planinarske i pješačke staze i aktivirala neke atraktivne, ali napuštene i zaboravljene. Ukupna dužina bijele staze u BiH je nešto više od 330 kilometara. Ova staza će u budućnosti, kažu nam u Via Dinarici BiH, biti proširena na masive Kamešnice, Troglava i Dinare, a za sada je skraćena u području u blizini Boračkog jezera i Treskavice zbog minski sumnjivih područja. Što se tiče zelene i plave linije, one su još u fazi razvoja.
Iako projekat još uvijek nije završen, već je dao prilično vidljive rezultate, kaže nam Kenan Muftić, glavni tehnički savjetnik u Via Dinarica BiH.
“Rezultati su već vidljivi, prije svega kroz priče i reportaže o Via Dinarici, promovisan je kompletan region, a posebno oni krajevi o kojima se malo zna. Takođe, već drugu ili treću godinu za redom, dolaze i organizovane grupe iz Belgije i Holandije, ali i iz drugih zemalja Zapadne Evrope i Amerike. Dalje, značajno je i to što tour operateri i agencije već uključuju Via Dinarica ture u svoju ponudu, iako još nisu realizovane sve aktivnosti”, priča za Buku Muftić, dodajući da ne treba zaboraviti ni uticaj ovog projekta na lokalni razvoj ruralnih krajeva. Naime, putem malih grantova UNDP-a pomognuta su seoska domaćinstva u turistički gotovo nepoznatim krajevima, te unaprijeđeno dosta planinarskih objekata.
Iako je ovo još uvijek faza početka, u Via Dinarici BiH imaju informacije da turisti-planinari već odsjedaju u ovim domaćinstvima. Ako se ovakav trend nastavi, turizam bi mogao postati jedan od bitnijih izvora prihoda u ovim zajednicama. I dok Via Dinaricu posjećuje sve veći broj stranih turista, zanimanje domaće javnosti nije na posebno visokom nivou. Domaći zaljubljenici u planine više su fokusirani na popularne vrhove i organizovane pohode, a veći ciljevi su uvijek negdje u inostranstvu. Ipak, Muftić je uvjeren da će u skorijoj budućnosti upoznavanje Via Dinarice postati popularno i među Bosancima i Hergovcima, čemu će, smatra, prije svega doprinijeti noviji trendovi kao štu su brdski biciklizam i trčanje.
“Via Dinarica je sigurno jedna od najpozitivnijih inicijativa koja se pojavila na ovim prostorima u zadnjih par decenija. Privukla je mnogo pažnje i dokazano je da ovaj region, a pogotovu naša zemlja, ima mnogo toga vrijednog da podijeli sa ostakom svijeta. S druge strane, popularnost Via Dinarice mnogi već vide više kao priliku za biznis i “zlatnu koku” koja donosi novac iz fondova. Plašim se da bi se prvobitna ideja mogla napustiti i razvodniti s opravdanjem isplativosti i vidljivosti ulaganja projektnih sredstava. Ako bi se to desilo, sumnjam da bi se Via Dinarica mogla održati kao nešto više od solidnog projekta kakvih je do sada mnogo implementirano na ovim prostorima”, ističe Muftić.
Trasirana zelena staza u Srbiji
Kroz Srbiju, od tri staze, prolazi samo zelena. Ranko Milanović rukovodilac Službe turizma i edukacije NP Tara, nam kaže da je prvi dio zelene linije Via Dinarice koji je uopšte obilježen bio u Srbiji na prostoru NP Tara i Zlatibora u dužini od oko 50 kilometara.
Obilježavanje ove rute Via dinarice u Srbiji krajem 2014. godine započeli su NP Tara i PK Tara iz Bajine Bašte. Obilježavanje je urađeno u sklopu projekta “Markiranje postojećih i novih staza i postavljanje planinarske signalizacije u NP Tara” podržanog od strane Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije.
“Na području NP Tara obilježena je trasa zelene rute Via Dinarica od Dugog dola, gdje je republička granica i granica opština Bajina Bašta i Višegrad, pa sve do Sekulića u dužini od 19,8 km. Paralelno sa nama, Turistička organizacija Užice i PK Rujno su obilježili nastavak staze od Sekulića do Zlatibora u dužini oko 30 km. Takođe, ovom prilikom je odštampana i planinarska katra NP Tara, na kojoj je unesena i Via Dinarica, a sve je dostupno i u elektronskoj formi i povezano putokazima”, priča nam Milanović.
Na pitanje da li su se u svom radu susretali i sa nekim problemima i sa kojim, naš sagovornik nam kaže da je glavni problem taj što ljudi na području Srbije nisu dovoljno upoznati sa detaljima ovog projekta i što niko sem spomenutih institucija i organizacija sa prostora Bajine Bašte i Užica nije pokazao veće interesovanje za realizaciju ovog projekta.
“Interesovanje i javnosti i institucija je jako malo, te smo predstavnicima USAID u BiH i Tera Dinarici predlagali da zajedno napravimo neku inicijativu kako bi i ostale institucije sa prostora Srbije, uključujući Planinarski savez Srbije, uključili u ovu priču. Posebno zbog činjenice što je potrebno naći i adekvatno rješenje oko prelaska državne granice”, pojašnjava Milanović.
Da je Via Dinarica zaista nešto posebno, možda su najbolja potvrda pisanja stranih časopisa kao što su National Geographic, Vogue, Independent i Lonely Planet Travel News, koji su je već proglasili jednim od najatraktivnijih dužinskih planinarskih puteva na svijetu. Vougue tako ističe da je Via Dinarica jedno od najboljih mjesta u svijetu za medeni mjesec parova koji preferiraju aktivnu zabavu i boravak u prirodi, dok je prestižni National Geographic Traveler Via Dinarica stazu uvrstio u najbolje destinacije svijeta za 2017. godinu.
Ovaj međunarodni projekat finansiralo je više međunarodnih organizacija USAID, UNDP BiH, kao i Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007-2013. Ukupna vrijednost projekta je 505.930,37 eura od čega je EU finansirala 83,63 posto.
