Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je da će se u 2019. u
kalendar cijepljenja uvesti novo obavezno cijepljenje protiv
pneumokoka, bakterije koja kod djece najčešće uzrokuje upale srednjeg
uha i pluća, ali može uzrokovati i po život opasnu upalu mozga i sepsu.
I ”lake” bolesti mogu biti opasne
Stručnjaci kada izvještavaju o zaraznim bolestima, nerijetko ističu
da one mogu biti teške iako će ih većina relativno lako preboljeti. S
druge strane, protivnici cijepljenja vole nalaziti argumente kojima će
osporiti ili ismijati takve kvalifikacije. Tako će, primjerice, neki
isticati da je u epidemiji ospica ove godine u Europi umrlo svega 40-ak
ljudi. Na stotine milijuna stanovnika Starog Kontinenta, to se može
činiti malenom brojkom. I uistinu, ospice su bolest koja uglavnom
prolazi uz blage simptome. No, s druge strane, to je istovremeno i jedna
od najzaraznijih bolesti koje poznajemo pa se čak i mali postotak
smrtnosti ili invalidnosti može pretvoriti u rezultat koji nije ni
najmanje bezazlen. Uz to, razne bolesti uzrokuju razne zdravstvene
probleme koji ne moraju nužno rezultirati smrću, već mogu skratiti život
ili smanjiti njegovu kvalitetu nekim oblikom oštećenja, nesposobnosti
ili invaliditeta.
Kako odrediti težinu zarazne bolesti?
Dakle, koji je odgovor na pitanje iz našeg naslova i kako uopće na njega odgovoriti?
To su u travnju ove godine u velikoj studiji
pokušali učiniti znanstvenici Europskog centra za prevenciju i kontrolu
bolesti (ECDC). Njihovo istraživanje utemeljeno je na podacima koji su
prikupljani od 2009. do 2013. Njime je obuhvaćena 31 zarazna bolest
prisutna u Europi, a težina je definirana indeksom koji je nazvan DALY
(Disability-Adjusted Life Year).
DALY je u biti mjerilo tereta bolesti, razvijeno je 1990-ih, a može
se definirati kao broj godina zdravog života koje su izgubljene zbog
lošeg zdravlja, invalidnosti, odnosno nesposobnosti ili prerane smrti.
Posljednjih godina sve više se koristi za analize i usporedbe u
sustavima javnog zdravstva širom svijeta.
Osnovna formula za DALY je zbroj godina proživljenih s nekom nesposobnosti i izgubljenih godina zbog prerane smrti (DALY = YLL + YLD).
U složenijoj verziji formula može poprimiti razne varijacije ovisno o
tome s kojim se naglaskom definiraju YLL i YLD. Primjerice, u izvješću
WHO-a ona izgleda ovako: DALY = (NxL) + (IxDWxL) gdje je:
N = broj umrlih,
L = očekivano preostalo trajanje života u trenutku smrti u godinama,
I = broj novooboljelih u populaciji,
DW = nesposobnost uzrokovana bolešću,
L = prosječno trajanje bolesti do remisije ili smrti u godinama.
Gripa je najteža
Studija ECDC-a pokazala je da je uvjerljivo najteža bolest u Europi
gripa. Autori ističu da je pojavnost gripe značajno veća od pojavnosti
bilo koje druge bolesti u njihovoj studiji. Gripa istovremeno ima i
relativno visoku smrtnost. Prema ovogodišnjoj studiji, ona se kreće oko
5,89 na 100.000 stanovnika. Studija je provedena na temelju brojki
prikupljenih u Velikoj Britaniji, no stručnjaci tvrde da su do sličnih
brojki došle i studije provedene u Nizozemskoj i na Novom Zelandu.
Autori ističu da je ovaj rezultat u skladu s preporukama Europskog
vijeća i ECDC-a iz 2015. prema kojima bi europske države trebale razviti
nacionalne sezonske programe cijepljenja kojima bi se pokrile
osjetljive skupine kao što su stariji, kronični bolesnici, trudnice i
medicinsko osoblje.
Cjepivo protiv gripe nije tako visoko učinkovito kao što su neka
druga cjepiva, poput onog protiv ospica ili dječje paralize, prije svega
zato što sojevi virusa gripe koji su u opticaju stalno mutiraju i
mijenjaju se. No cjepivo protiv gripe ipak značajno smanjuje težinu te
bolesti u populaciji. Naime, osobe koje obole unatoč cijepljenju, imaju
znatno blažu kliničku sliku, ona kraće traje pa je i stopa smrtnosti
niža. Konačno, cijepljenje značajno smanjuje širenje infekcije ako se
postignu visoki cijepni obuhvati pa se i udio oboljelih u ukupnoj
populaciji smanjuje.
U vrhu tuberkuloza, HIV i invazivna pneumokokna bolest
U vrhu po težini u Europi je i tuberkuloza čija je smrtnost oko 1,1 na 100.000 stanovnika godišnje.
Smrtnost od HIV/AIDS-a značajno je smanjena
zahvaljujući učinkovitim retrovirusnim lijekovima i kreće se oko 0,15 na
100.000 stanovnika. No ta bolest još uvijek predstavlja velik teret jer
je doprinos YLD-a u DALY-ju dosta visok (oko 90 %) s obzirom na to da
ta bolest ipak znatno smanjuje kvalitetu života.
Nakon njih slijedi invazivna pneumokokna bolest (IPD) protiv koje bi uskoro trebalo početi cijepljenje u Hrvatskoj.
Na grafikonu gore vidi se da ospice (measles) nisu visoko ni po
smrtnosti ni po pojavnosti. Ovo drugo rezultat je vrlo visokih stopa
procijepljenosti u gotovo svim europskim zemljama. Prije uvođenja
cijepljenja, u svijetu je od njih umiralo oko 2,6 milijuna ljudi
godišnje, uglavnom djece, a samo u bivšoj Jugoslaviji oko 20.000. Danas
je ta brojka u svijetu pala ispod 100.000.