Iako je riječ o velikom broju žrtava, više pažnje u javnosti
zaokupljaju strateška pregrupisavanja ruskih trupa na zapadu zemlje i
NATO snaga u Poljskoj i baltičkim zemljama, međusobna teška retorika
Rusije i Zapada, kao i nova vlada u Kijevu sa starim premijerom
Arsenijom Jacenjukom.
Nezadovoljstvo aktivista koji su učestvovali u protestima na Majdanu
sve je veće, a oni optužuju vlast da ne čini dovoljno da stabilizuje
zemlju i da ispuni strateški cilj približavanja Zapadu, već da koristi
trenutni položaj za lično bogaćenje.
Jacenjuk je odmah po stupanju na novu-staru dužnost saopštio da će
prioritet vlade biti izgradnja armije koja će biti sposobna da se odupre
“ruskoj agresiji”.
Premda je premijer ostao isti, odnos snaga u parlamentu značajno je
prekomponovan, a iz njega su neke partije sasvim iščezle, kao naprimjer
proruski komunisti, ili su znatno oslabljene, kao Partija regiona bivšeg
predsjednika Viktora Janukoviča, dok su u Vrhovnu radu ušle nove
stranke osonovane prije nekoliko mjeseci.
U vladajućoj postizbornoj koaliciji našlo se pet od šest parlamentarnih
stranaka i blokova, a dvije partije sa najviše poslanika u Vrhovnoj
radi su Jacenjukov Narodni front i blok stranaka oko predsjednika Petra
Porošenka, dok je treća po znazi Otadžbinska partija bivše premijerke
Julije Timošenko.
Uz nezaobilaznu patriotsku retoriku “ratnog premijera” Jacenjuka, vlada
na čijem je on čelu moraće da se bori sa izuzetno teškom ekonomskom
situacijom koja stanje u Ukrajini iz dana u dan čini još težim.
Brojke pokazuju da je, pored ratnog, Ukrajina u tekućoj godini
pretrpila ekonomsko razaranje, budući da je državni dug porastao na 63
milijarde dolara, da je inflacija oko 20 odsto i da je nacionalna valuta
grivna gotovo dvostruko slabija u odnosu na početak godine, a tokom
proteklih mjesec dana zabilježen je pad od 17 odsto.
Zbog toga je pored okončanja sukoba u istočnoj Ukrajini pred kijevskom
vladom podjednako težak zadatak razbijanja starog sistema koji je
ogrezao u korupciju i sprečavanje prave ekonomske katastrofe.
Varljivo primirje na istoku zemlje isprekidano je čestim artiljerijskim
bombardovanjima naselja za šta proruske vlasti optužuju ukrajinsku
vojsku.
Istovremeno, Kijev izvještava o poginulim vojnicima – žrtvama vatre sa
druge strane navodeći da je registrovano da su “pobunjenici” više od
3.400 puta prekršili primirje.
Da li Kijev zaista sprema veliku ofanzivu, kao što tvrde proruske
vlasti na istoku Ukrajine, teško je pouzdano reći, ali činjenica da
uporno odbija direktne pregovore sa njima pojačava sumnje da će biti još
sukoba.
Ukrajinska vojska nije napustila svoje položaje na istoku zemlje, dok
proruske snage drže svoje davno zauzete punktove, pa je razmjena vatre,
često i nasumice, svakodnevica zbog koje pate civili koji su ostali
između neprijateljskih linija, kao u gradiću Piskiju.
Njihov život se odvija uglavnom u podrumima i skloništima iz kojih
izlaze samo kada moraju, a osnovne životne namirnice kupuju isključivo
na crnom tržištu.
U izbjeglištvo je sa istoka zemlje otišlo oko 400.000 ljudi, koji su mahom smješteni u Rusiji.