Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije izrazili su zabrinutost da bi svijet mogao da se suoči sa novom, daleko smrtonosnijom pandemijom od kovida 19, koji je odnio oko 1,2 miliona života.
Prema njihovim upozorenjima, pandemija kovida bila je samo upozorenje na ono što bi moglo da uslijedi.
Takozvana “bolest X”, nepoznati patogen sa potencijalom da izazove globalnu katastrofu, zabrinjava stručnjake.
Iako je najgora faza pandemije kovida, virus nastavlja da cirkuliše, sa novim varijantama poput one koja je nedavno pogodila Ujedinjeno Kraljevstvo.
“Ebola, Marburg, grip, svi koronavirusi, ali vjerovatno najvažniji je bolest X – termin koji smo skovali 2018. godine za nepoznati patogen sa potencijalom za ozbiljnu globalnu pandemiju”, rekla je Margaret Haris iz SZO.
U dokumentarcu Bi-Bi-Sija “Bolest X: Potraga za sljedećom pandemijom”, dr Kris Van Tuleken istražuje rad SZO u Ženevi, gdje stručnjaci svakodnevno prate epidemije bolesti širom svijeta. Neki od ovih patogena imaju zastrašujuće stope smrtnosti.
Na primjer, epidemija ptičjeg gripa u Vijetnamu zabilježila je 129 slučajeva, od kojih je 65 bilo smrtnih – stopa smrtnosti od 50%. Slično tome, žuta groznica u Južnoj Americi (Bolivija, Brazil, Kolumbija, Ekvador i Peru) izazvala je 56 smrtnih slučajeva od 144 potvrđena slučaja, piše Mirror.
Posebno je zabrinjavajući Henipavirus, koji se proširio sa svinja na ljude u Maleziji 1990-ih, uništivši cijelo selo. Sa potencijalnom stopom smrtnosti od 40-75%, ovaj virus predstavlja ozbiljnu prijetnju, posebno zato što su njegovi elementi pronađeni kod australijskih slijepih miševa, što ukazuje na mogućnost prenosa vazdušnim putem. U slučaju globalnog širenja putem vazdušnog saobraćaja, posljedice bi bile neprocjenjive, izvještava Mirror.
Još jedna prijetnja je ptičji grip H5N1, koji se proširio na stoku u Teksasu, zarazivši poljoprivredne radnike i veterinare. Iako nije prijavljena značajna šteta od kontaminiranog mlijeka, stručnjaci upozoravaju da je H5N1 “bliži pandemijskom potencijalu nego ikada ranije”. Najgori mogući scenario uključuje mutaciju virusa u veoma zaraznu i smrtonosnu varijantu.
Dr Van Tuleken naglašava da savremena poljoprivreda povećava rizik od zoonoza – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Pored toga, brzi globalni vazdušni saobraćaj olakšava širenje patogena prije nego što stručnjaci mogu da reaguju. Pored virusa, SZO takođe prati bakterijske i gljivične infekcije koje bi mogle postati sljedeća prijetnja.
SZO aktivno prati potencijalne prijetnje kroz svakodnevne sastanke sa stručnjacima iz Afrike, Azije i Amerike. Cilj je rano otkrivanje i sprečavanje širenja novih patogena.
Dr Haris upozorava da bi sljedeća bolest X mogla doći iz bilo kog dijela svijeta i izazvati masovne žrtve pijre nego što se razviju efikasne mjere.
“Ono što dolazi moglo bi učiniti da pandemija kovida 19 izgleda blago”, zaključuje Haris.