Ukrajina ima još oko dva mjeseca da ponovno pokrene ozbiljne mirovne pregovore s Rusijom, jer bi nakon parlamentarnih izbora u Rusiji predsjednik Vladimir Putin mogao proglasiti opću mobilizaciju i dodatno eskalirati rat, upozorio je češki predsjednik Petr Pavel u razgovoru za britanski list The Telegraph tokom samita NATO-a u Ankari.
Pavel smatra da postoji ograničen vremenski okvir u kojem Zapad mora iskoristiti vojni i politički pritisak na Moskvu kako bi je doveo za pregovarački stol.
„Vjerujem da još postoji prilika da nastavimo vršiti pritisak i Rusiji jasno poručimo da smo spremni započeti pregovore“, rekao je Pavel, bivši general i nekadašnji predsjednik Vojnog odbora NATO-a.
Podsjetio je da će se parlamentarni izbori u Rusiji održati 20. septembra te ocijenio da Putin prije toga vjerovatno neće riskirati nepopularnu odluku o općoj mobilizaciji.
„Predsjednik Putin teško će proglasiti mobilizaciju prije izbora, ali nakon toga taj će se prostor značajno suziti“, upozorio je.
Govoreći o trenutnoj situaciji, Pavel je istakao da je Rusija suočena s nizom unutrašnjih izazova, uključujući rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog rata.
„Ako se pritisak nastavi, a Ukrajina nastavi uspješno gađati ciljeve duboko na ruskom teritoriju, stvorit će se uvjeti u kojima će Rusija biti sklonija pregovorima“, rekao je.
U posljednjim sedmicama ukrajinske bespilotne letjelice pogodile su više ciljeva unutar Rusije, uključujući i područje Moskve, kao i infrastrukturne objekte povezane s opskrbom Krima.
Pavel naglašava da NATO mora nastaviti vojno pomagati Ukrajini.
„Moramo nastaviti snažno podupirati Ukrajinu, dati joj sve što joj je potrebno za obranu i istovremeno koristiti diplomatske alate kako bismo uvjerili Rusiju da joj je pregovaranje jedina razumna opcija“, poručio je.
NATO pokazao jedinstvo uprkos kritikama
Češki predsjednik izjave je dao nakon samita NATO-a u Ankari, koji je bio obilježen novim kritikama američkog predsjednika Donald Trump na račun saveznika.
Ipak, Pavel smatra da je sastanak bio uspješan, ističući da je NATO ostvario tri ključna cilja: povećanje izdvajanja za odbranu, demonstraciju političkog jedinstva i potvrdu podrške Ukrajini.
Prema njegovim riječima, Trump je na kraju sastanka izrazio zadovoljstvo i zahvalio saveznicima na pristupu.
Moguća proizvodnja projektila Patriot u Ukrajini
Jedna od najznačajnijih tema bila je vojna pomoć Ukrajini. Tokom samita, američki predsjednik sastao se s ukrajinskim predsjednikom Volodymyr Zelenskyy, a tom prilikom je naznačeno da bi Sjedinjene Američke Države mogle Ukrajini odobriti licencu za domaću proizvodnju projektila za protuzračni sistem Patriot.
Riječ je o potencijalno važnom iskoraku za ukrajinsku odbrambenu industriju, jer bi Kijev time smanjio zavisnost od direktnih isporuka iz SAD-a.
Zelenski je istakao da su sistemi Patriot ključni za odbranu od ruskih balističkih projektila, dok je Trump pohvalio kapacitete ukrajinske vojne industrije, posebno u segmentu proizvodnje dronova.
Pritisak na vojnu industriju i nova strategija NATO-a
Pavel je upozorio da trenutni proizvodni kapaciteti zapadnih odbrambenih kompanija ne mogu zadovoljiti rastuće potrebe.
„Potražnja daleko nadmašuje proizvodne kapacitete“, rekao je, dodajući da NATO nastoji objediniti narudžbe država članica kako bi industriji dao jasniju sliku buduće potražnje.
Predstavio je i koncept „obrambene strategije 3.0“, prema kojem bi Savez trebao održavati zalihe osnovnog naoružanja za 30 dana, dok bi za složenije sisteme unaprijed osiguravao proizvodne kapacitete.
Govoreći o evropskoj sigurnosti, Pavel je naglasio da se, uprkos raspravama o mogućem evropskom nuklearnom kišobranu, temeljna politika NATO-a nije promijenila.
„Nuklearno odvraćanje i dalje ostaje u rukama Sjedinjenih Država, koje pružaju zaštitu svim saveznicima“, zaključio je.