Energetska kriza je beznačajna u odnosu na posljedice klimatskih
promjena, jer vremenske krize, upozoravaju stručnjaci, mogle bi
uzrokovati štetu od više hiljada milijardi eura, javlja Anadolu Agency
(AA).
Čelnik Evropske svemirske agencije (ESA) Josef
Aschbacher upozorio je da bi ekonomske posljedice toplotnih talasa i
jakih suša mogle zasjeniti evropsku energetsku krizu, zbog čega je,
prema njegovim riječima, neophodna hitna akcija protiv klimatskih
promjena.
“Danas smo veoma zabrinuti zbog energetske krize, i
to s pravom. Ali ova kriza je beznačajna u poređenju sa posljedicama
klimatskih promjena, koje su mnogo veće i s kojima se treba pozabaviti
zaista, jako brzo”, rekao je Aschbacher za Reuters.
On je rekao da
uzastopni toplotni talasi, uz šumske požare, isušivanje rijeka i porast
temperature prema podacima iz svemira, pokazuju da klimatski uticaji
nesumnjivo utiču na poljoprivredu i druge ekonomske sektore.
U
prvoj polovini ove godine u Francuskoj je izgorjelo više od 57.200
hektara zemlje, što je šest puta više od prosjeka za cijelu godinu do
sada.
U Španiji je jul bio najtopliji mjesec od najmanje 1961.
godine, dok je Velika Britanija ponovo izdala upozorenje na ekstremne
vrućine nakon julskog rekorda od preko 40 stepeni Celzijusa.
Posljednjih
sedmica, mreža satelita za posmatranje Copernicus Sentinel-3
zabilježila je ekstremne površinske temperature koje su dostigle preko
45 stepeni Celzijusa u Velikoj Britaniji, preko 50 stepeni Celzijusa u
Francuskoj i čak preko 60 stepeni Celzijusa u Španiji.
“Izgleda prilično loše. Vidjeli smo ekstreme koje do sada nismo vidjeli”, rezimirao je ovogodišnje događaje Aschbacher.
U
stvarnosti, cijeli ekosistem se mijenja vrlo, vrlo brzo i mnogo brže
nego što su naučnici očekivali do prije nekoliko godina, upozorio je i
objasnio da je kombinacija suša, požara i intenziteta oluja vidljiv znak
klimatskih promjena.
Uz izraženije promjene temperature, vjetrovi također postaju jači i izazivaju jače oluje.
“Tajfuni
su mnogo jači nego što su bili u pogledu brzine vjetra, a time i
štete”, rekao je Aschbacher, koji također odgovara skepticima o
klimatskim promjenama koji tvrde da se to uvijek događalo.
“Naravno
da smo uvijek imali vremenske fluktuacije, ali nikada u ovim razmjerima
do sada. Nema sumnje da je to zbog klimatskih promjena”, istakao je.
Također
je odbacio tvrdnje kritičara da borba protiv klimatskih promjena
zahtijeva mnogo novca i da je zbog toga najteže pogodila siromašne
zemlje. Aschbacher odbacuje ove optužbe i upozorava da bi ovogodišnje
vremenske krize mogle prouzrokovati štetu od više hiljada milijardi eura
ako se ne obaziremo na upozorenja koja su nam data ove godine.