To je 5-postotno povećanje u odnosu na 2023. godinu, pri čemu 22.6 posto populacije u najteže pogođenim regijama proživljava glad na razini krize ili gore.
“Globalno izvješće o prehrambenim krizama za 2025. godinu oslikava zapanjujuću sliku”, rekao je direktor za hitne slučajeve i otpornost pri Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) Rein Paulsen.
“Sukobi, vremenski ekstremi i ekonomski šokovi su glavni pokretači, a često se i preklapaju”, dodao je.
“Ove godine uvjeti će se pogoršati”
UN je upozorio da će se ove godine uvjeti pogoršati, navodeći najveći predviđeni pad humanitarnog financiranja hrane od početka izrade izvješća, a procjenjuje se da će pad iznositi između 10 i više od 45 posto.
Američki predsjednik Donald Trump predvodnik je u tom procesu, otkazavši 80 posto humanitarnih programa Američke agencije za međunarodni razvoj koja pruža pomoć potrebitima u svijetu.
“Milijuni gladnih ljudi izgubili su ili će uskoro izgubiti ključni izvor života koji im pružamo”, upozorila je voditeljica Svjetskog programa za hranu Cindy McCain.
Sukobi glavni uzrok gladi
Glavni uzrok gladi su bili sukobi, utječući na gotovo 140 milijuna ljudi u 20 zemalja u 2024. godini, uključujući područja koja se suočavaju s “katastrofalnom” razinom prehrambene nesigurnosti u Gazi, Južnom Sudanu, Maliju i na Haitiju.
Ekonomski šokovi poput inflacije i devalvacije valute uzrokovali su prehrambenu krizu za 59.4 milijuna ljudi u 15 zemalja, gotovo dvostruko više nego prije pandemije koronavirusa, uključujući Siriju i Jemen.
Ekstremni vremenski uvjeti, posebno suše i poplave uzrokovane El Niñom, uzrokovali su krizu u 17 zemalja, utječući na više od 96 milijuna ljudi, posebno u južnoj Africi, južnoj Aziji i na Afričkom Rogu.
Broj ljudi koji se suočavaju s uvjetima sličnim gladi više se nego udvostručio, na 1.9 milijuna, što je najveći broj od početka provedbe globalnog izvješća 2016. godine.
“Gotovo 38 milijuna djece mlađe od pet godina značajno pothranjeno”
Pothranjenost među djecom dosegnula je alarmantne razine, navodi se u izvješću. Gotovo 38 milijuna djece mlađe od pet godina bilo je značajno pothranjeno u 26 slučajeva prehrambenih kriza, uključujući Sudan, Jemen, Mali i Gazu.
Prisilno raseljavanje također je pogoršalo glad. Gotovo 95 milijuna prisilno raseljenih osoba, uključujući izbjeglice i interno raseljene osobe, živjelo je u zemljama koje se suočavaju s prehrambenom krizom, poput Demokratske Republike Kongo i Kolumbije.
Unatoč sumornim općim rezultatima, u 2025. je zabilježen i određeni napredak. U 15 zemalja, uključujući Ukrajinu, Keniju i Gvatemalu, prehrambena nesigurnost smanjila se zahvaljujući humanitarnoj pomoći, poboljšanim žetvama, smanjenju inflacije i sukoba.
Kako bi se prekinuo ciklus gladi, izvješće poziva na ulaganje u lokalne prehrambene sustave. “Dokazano je da podržavanje lokalne poljoprivrede može pomoći većini ljudi, dostojanstveno i uz niže troškove”, rekao je Paulsen.