Evropske zemlje užurbano rade na planu B kako bi spriječile da Ukrajina početkom sljedeće godine ostane bez novca, u slučaju da propadne dogovor o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje ratnih napora Kijeva, piše Politico.
Na summitu prije mjesec dana, čelnici Europske unije nadali su se dogovoru o prijedlogu da se imobilizirane rezerve Moskve iskoriste za “reparacijski zajam” Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura. Međutim, ideja je naišla na žestok otpor Barta De Wevera, premijera Belgije, zemlje u kojoj se novac nalazi.
Sada, dok se mirovni pregovori intenziviraju, a Kijevu ponestaje gotovine, pitanje ruske imovine postalo je još hitnije. “Ako se mi ne pokrenemo, drugi će se pokrenuti prije nas”, rekao je jedan dužnosnik EU-a, koji je, kao i ostali citirani, želio ostati anoniman kako bi mogao slobodno govoriti.
Europski dužnosnici sugeriraju da bi nova mirovna inicijativa Donalda Trumpa mogla pomoći u jačanju podrške planu. Prema tom planu, novac bi Moskvi bio vraćen samo u malo vjerojatnom scenariju da Rusija pristane platiti ratnu odštetu.Plan B kao privremeno rješenje
Unatoč intenzivnim razgovorima između Belgije i Komisije, De Wever i dalje izražava zabrinutost zbog pravnih obveza i rizika odmazde Moskve. Zbog toga se stručnjaci u Bruxellesu sada okreću planu B kako bi se Ukrajini pomoglo ako prijedlog reparacijskog zajma ne bude spreman za summit čelnika EU 18. prosinca.
Jedna od opcija koja dobiva na popularnosti je “premosni” zajam, financiran zaduživanjem EU-a, kako bi se Ukrajina održala na površini tijekom prvih mjeseci 2026. godine, potvrdila su četiri dužnosnika. To bi osiguralo više vremena za uspostavu cjelovitog reparacijskog zajma na način prihvatljiv Belgiji.
Dvojica diplomata navode da bi se od Ukrajine moglo tražiti da vrati početni premosni zajam nakon što primi sredstva iz dugoročnog reparacijskog zajma. Druga je mogućnost kombinacija reparacijskog zajma i zajedničkog zaduživanja EU-a.
Trka s vremenom
Diplomati očekuju da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uskoro naložiti svojim službama da predstave nacrt pravnog teksta o reparacijskom zajmu.
“Sljedeći korak je da je Komisija sada spremna predstaviti pravni tekst”, izjavila je von der Leyen zastupnicima u Strasbourgu, ne precizirajući kada. Ona je također naglasila: “Ne vidim scenarij u kojem će europski porezni obveznici sami platiti račun”.
Komisija je itekako svjesna potrebe za hitnim rješenjem, s obzirom na to da Kijev upozorava da mu prijeti nestašica novca već u prvim mjesecima sljedeće godine. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će saveznici EU-a “u nadolazećim danima” finalizirati rješenje koje će “osigurati financiranje” i “dati vidljivost Ukrajini.”
Mađarska kočnica i Trumpov uticaj
Dugoročno, reparacijski zajam smatra se jedinom opcijom jer među članicama EU-a nema volje za posezanjem u vlastite proračune, od kojih su mnogi već opterećeni deficitima. Stoga je ključno uvjeriti Belgiju da pristane.
No, i “premosni” zajam ima svoje prepreke. Najveća je ta što bi zajedničko zaduživanje EU-a zahtijevalo jednoglasnu potporu svih 27 članica, a Mađarska se dugo protivi novim mjerama za financiranje ukrajinskih ratnih napora.
Moguće rješenje bilo bi predstaviti zajam kao sredstvo za obnovu Ukrajine, a ne za financiranje njezine vojske. Dodatni faktor je i obnovljeni zamah za mirovni sporazum koji potiče Trumpov tim. U nacrtima mirovnog prijedloga spominje se korištenje zamrznute imovine za financiranje obnove.
Čelnici EU-a nadaju se da su uvjerili Trumpov tim da oni moraju imati konačnu riječ o sudbini te imovine, kao i o vremenskom okviru ukidanja sankcija Rusiji i putu Ukrajine prema članstvu u Uniji, rekli su diplomati.
Index