Za generacije Danaca rođene poslije 31. decembra 1970., maj nije donio dobre vijesti. Danski poslanici su 22. maja usvojili novi zakon kojim ova skandinavska država dobija najvišu starosnu granicu za penzionisanje u Evropi, prenosi BBC.
Za novi zakon kojim će se ta granica do 2040. povećati na 70 godina glasao je 81 poslanik, a je 21 je bio protiv. Novi propisi primjenjivat će se upravo na sve generacije rođene poslije 1970.
Danska je od 2006., zvaničnu starosnu granicu za penzionisanje vezala za očekivani životni vijek, mijenjajući je na pet godina. Prema sadašnjim propisima, Danci u penziju odlaze sa 67 godina, ali već 2030. morat će da rade još jednu. A kada dođe 2035., u penziju će moći tek sa navršenih 69 godina.
Međutim, premijerka Mette Frederiksen prošle godine je rekla da će se ponovo razmatrati klizno pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju.
„Ne vjerujemo da starosna granica za penzionisanje treba automatski da se povećava. Ne možete samo da ponavljate ljudima da moraju da rade godinu duže“, rekla je.
A gdje je slobodno vrijeme za najbliže?
Za Tommasa Jensena, 47-godišnjeg krovnog majstora, promjena je „nerazumna“. „Radimo, radimo i radimo, ali ne možemo da nastavimo dalje“, rekao je.
Za one koji rade kancelarijski posao je možda drugačije, ali će radnicima sa fizičkim zahtjevnim profesijama promjena teško pasti.
„Plaćao sam porez cijelog života. Trebalo bi da se ostavi vrijeme za boravak sa djecom i unucima“, rekao je Jensen za DK.
Zbog povećanja starosne granice za penzionisanje na ulicama glavnog grada Kopenhagena održano je nekoliko protesta posljednjih nedjelja.
Uoči glasanja u parlamentu, predsjednik danske konfederacije sindikata Jesper Ettrup Rasmussen rekao je da je „predlog potpuno nepravedan“.
„Danska ima zdravu ekonomiju, a starosna granica za penzionisanje joj je najviša u Evropskoj uniji. Viša starosna granica znači da će ljudi da izgube pravo na dostojanstven život u poznim godinama“, upozorio je.
Kako je na Balkanu?
U Srbiji ovakvih najava za sada nema. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju izmijenjen je 2014. godine. Žene od 2023., stiču pravo na starosnu penziju kad navrše najmanje 15 godina staža osiguranja i 63 godine i šest mjeseci života.
Pravila se za muškarce ne mijenjaju – idu u starosnu penziju sa 65, a imaju najmanje 15 godina staža. Oba pola mogu u penziju, ukoliko ispune uslov od 45 godina staža.
Slično je i u susjednoj Hrvatskoj. Muškarci stiču uslov za penziju sa 65, a žene sa 63 godine, ali bi od 2030., moglo da dođe do promjena. Ukoliko bude usvojena nova mjera, oba pola bi sa 65 godina odlazila u penziju.
U Sloveniji je granica jednaka za muškarce i žene – 60 godina i 40 penzijskog staža ili 65 godina i 15 staža osiguranja.
Isto toliko godina potrebno je i muškarcima i ženama u oba entiteta Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj i Federaciji BiH. S tim što u Republici Srpskoj ukoliko žena nema 65, a ima 35 godina staža, može da ode u penziju sa 58. Slični propisi su i u Crnoj Gori. Muškarci odlaze u penziju sa 65 godina, a žene godinu ranije u odnosu na njih.
Žena koja ima 63 godine i živi na Kosovu ima pravo na odlazak u penziju, ali je za muškarce potrebno da su dvije godine stariji. U Sjevernoj Makedoniji se u penziju ide malo ranije – muškarci sa 64, a žene sa 62.
Evropa: Bjelorusija prednjači
Starosne granice za penzionisanje razlikuju se u evropskim zemljama. Mnoge vlade su posljednjih godina povećale granicu za odlazak u penziju kako bi se pratio duži životni vijek i riješili budžetski deficiti.
Na odluke utiče i lošija demografska slika – nacije su sve starije. Najnižu granicu za penzionisanje do sada je imala Francuska, u kojoj se u punu penziju odlazilo sa 62 godine, navodi BBC.
Ali je 2023., odluka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njegove vlade da bez glasanja u donjem domu parlamenta proguraju kontroverzne reforme o podizanju starosne granice za penzionisanje sa 62 na 64 godine, izazvala žestoke proteste širom zemlje.
Najniža granica u Evropi je u Bjelorusiji – muškarci 63 godine, žene 58. Evropske zemlje sa najvišom starosnom dobi za penziju, poslije Danske, jesu Italija, Australija, Holandija, Grčka i Island – 67 godina. U Švedskoj je u aprilu ove godine usvojen zakon kojim je starosna granica za penziju podignuta na 67 godina.
S manje od 65 godina puna penzija može da se dobije u Španiji, Slovačkoj, Češkoj, Letoniji, Litvaniji i Malti. U Austriji muškarci mogu u penziju sa navršenih 65 godina, a žene sa 60, ali će se od 2033., starosna granica izjednačiti. Isto je i u Rusiji – 65 za muškarce, 60 za žene.
U Njemačkoj je 2007. godine donijet Zakon o prilagođavanju starosti, koji je predviđao postepeno povećanje starosne granice za odlazak u penziju. Za osiguranike rođene 1964. godine i kasnije, granica je pomjerena na 67 godina. Za generacije rođene od 1947. do 1963. godine predviđen je prelazni period sa postepenim povećanjem starosne granice za odlazak u penziju.
U Velikoj Britaniji, ljudi rođeni između 6. oktobra 1954. i 5. aprila 1960. godine počinju da primaju penziju sa 66 godina. Ali za ljude rođene poslije ovog datuma stižu novine, jer će se starosna granica za odlazak u penziju postepeno povećavati.
Izvor: Forbes