<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

U Njemačkoj su prvi put glasali šesnaestogodišnjaci. "Rezultati su zastrašujući"

Na prošlim evropskim izborima, trećina mladih u Njemačkoj glasala je za Zelene. Pet godina kasnije, priča je potpuno drugačija

12. juni 2024, 1:30

Posljednji put kad je Evropska unija glasala, prije pet godina, tinejdžeri širom starog kontinenta masovno su izašli na ulice: zahtijevajući ozbiljne mjere zaštite od klimatskih promjena. Nisu imali pravo glasa, ali su reagovali na odluke koje će definisati njihove živote u godinama koje dolaze, piše CNN.

Ankete pokazuju da mladi ljudi (obično u dobi od 18 do 24 godine) u demokratijama s obje strane Atlantika više glasaju za reformski orijentisane stranke lijevo od centra, a ne za one s desnice. Zbog toga su se evropski konzervativci dugo protivili davanju glasa 16-godišnjacima i 17-godišnjacima - iako je starijim tinejdžerima zakonski dopušteno raditi, voziti automobile i plaćati porez na dohodak.

I zaista, na izborima za Evropski parlament 2019. godine, najmlađi birači izašli su u velikom broju, izražavajući svoju zabrinutost zbog globalnog zatopljenja u onome što su analitičari nazvali "zelenim valom". Trećina mladih u Njemačkoj glasala je za Zelene.

Pet godina kasnije, priča je potpuno drugačija

Ovi izbori za Evropski parlament, koji su završili u nedjelju, bili su prvi na kojima su Nijemci sa 16 godina imali pravo glasa otkako je dobna granica smanjena s 18.

U Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj, 16 ili 17-godišnjaci su imali pravo glasati. Maloljetnici su konačno dobili riječ o onim pitanjima koja će ih pogađati godinama, ako ne i decenijama.

Uslijedio je šok - veliki broj njemačkih tinejdžera dali su svoje glasove Alternativi za Njemačku (AfD), stranci krajnje desnice.

Na ovim je izborima 16 posto ispitanika u dobi od 16 do 24 godine glasalo za AfD — što je 11 posto više nego prije pet godina.

Da budemo jasni, većina tinejdžera nije glasala za krajnju desnicu. Međutim, povećanje broja onih koji jesu svejedno je alarmantno.

AfD, čiji članovi ponavljaju zabranjene nacističke slogane i hvale jedva prikriveni rasizam i islamofobiju, osvojio je gotovo jednak broj glasova mladih kao i pobjednički savez Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU), i daleko više od Zelenih.

Izlazne ankete pokazuju da je tema migracija mnoge birače —– svih dobi — okrenula udesno. Punih 95 posto njemačkih glasača AfD-a reklo je da bi Njemačka trebala ograničiti priliv stranaca i izbjeglica u Njemačku. Gotovo isto toliko ih je reklo da ih nije briga je li AfD ekstremno desna stranka, sve dok se bavi najvažnijim temama.

Posljednja je tvrdnja tim više uznemirujuća jer AfD nije skrivao svoje ekstremističke stavove. Neposredno prije izbora, 20. maja, vodeći stranački kandidat, Maximilian Krah, objavio je da pripadnici zloglasnih nacističkih paravojnih postrojbi, SS-a, nisu automatski kriminalci. (Hitlerove elitne snage učestvovale su u provođenju holokausta, u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja, kao i u brutalnom gušenju domaćeg otpora diktaturi.)

AfD je odgovorio povlačenjem Kraha iz kampanje, ali ga je ostavio na vrhu liste. U ponedjeljak, kako su se i drugi skandali oko njega gomilali, odlučila ga je ukloniti sa svoje nove liste zastupnika u EU.

Politika AfD-a je toliko radikalnija od politike krajnje desnih kolega u Evropi – da je savez populističkih desničarskih stranaka, Identitet i demokratija, Evropskog parlamenta, koji uključuje i francuski Nacionalni skup, Merine Le Pen,  izbacio AfD iz svojih redova.

Čini se da je ove godine niz skandala AfD-a iz sedmice u sedmicu bio sve duži. Stranka je pod nadzorom njemačke obavještajne službe zbog prijetnje koju predstavlja demokratiji. Postoji mogućnost i da joj se potpuno zabrani bavljenje politikom, a nedavna njemačka istraga otkrila je da je 28 članova AfD-a koji su služili u njemačkim zakonodavnim tijelima osuđeno za zločine povezane s nasiljem, uključujući verbalno nasilje i poticanje na mržnju.

Nije baš stranka za koju biste mislili da će se svidjeti sljedećoj generaciji njemačkih glasača.

Ali ovo okretanje njemačke mladeži udesno ne dolazi iz vedra neba. Njemačka istraživanja pokazuju opšte nezadovoljstvo postpandemijskim ekonomskim i političkim uslovima. “Čini se kao da je pandemija koronavirusa učinila [mlade] frustriranima u vezi sa našom sposobnosti da se nosimo s budućnošću, što se odražava u dubokoj nesigurnosti”, zaključili su autori istraživanja “Jugend in Deutschland 2024 ”.

Najvažnija pitanja mladima su lične finansije, profesionalne mogućnosti, zdravstveni sektor, stanovanje i društveno priznanje.

AfD se nijednim od ovih pitanja ne bavi direktno, već nudi zaustavljanje migracija i smanjenje kontrole od strane EU kao lijek za sve.

I to nije ograničeno samo na Njemačku: na nedavnim izborima u Portugalu, Italiji, Švedskoj, Nizozemskoj i Francuskoj, najmlađi glasači su u većem broju dali podršku ekstremnim nacionalističkim i euroskeptičnim strankama.

Svakako, kažu stručnjaci, ključnu ulogu u tome igraju pandemija i društveni mediji, prije svega TikTok, medij koji je krajnja desnica iskoristila u svoju korist.

Ova promjena u stavu među mladima u Europi — a posebno Nijemcima, koji se na časovima istorije suočavaju sa zločinima nacističke diktature — izuzetno je zabrinjavajuća. Ali još je prerano zaključiti, kao što to čini BBC , da se “slika glasača radikalne desnice – starijeg bijelog muškarca bez fakultetske diplome” dugoročno promijenila.

Mladi ljudi mogu biti posebno impulzivni i emotivni, a razumljivo je njihovo nezadovoljstvo sporim ekonomskim oporavkom, pandemijom koja ih je nepravedno kaznila i drugim svjetskim krizama.

Ali mladi moraju konstruktivno dati oduška ovoj ljutnji, budući da ekstremna desnica nema odgovore na te probleme.

Ova desničarska pobuna je izljev bijesa koji sprjčava demokraciju u rješavanju vlastitih nedostataka.

Davanje protestnog glasa za opasnu stranku može imati duboke posljedice, pa bi budućnost mladih za koju su zabrinuti mogla biti još teža.