Rizik od nestašice plina i porast cijene energenata koji se odražava i
na porast stope inflacije predstavlja opasnost za EU, a izlaz može biti
u zajedničkoj akciji, poručila je šefica Europske komisije Ursula von
der Leyen, piše Deutsche Welle.
U Europskoj uniji raste zabrinutost posebice zbog stanja u najvećoj
ekonomiji Unije – u Njemačkoj. Savezna Republika je jedna od država koje
najviše ovise o ruskom plinu. “Ako se Njemačka nađe u problemima, onda
će to imati ogromne posljedice na sve druge europske zemlje, pa i na
našu zemlju”, rekao je pred novinarima belgijski premijer Alexander De
Croo. On je predložio da zemlje Unije zajedno kupuju plin: “Moramo
formirati energetski blok. Ako svatko radi na svoju ruku, onda ćemo svi
sami i propasti”, dodao je.
Zabrinutost zbog Njemačke
Njemačka vlada je u međuvremenu pozvala građane i industrije na
štednju plina. U četvrtak je kabinet kancelara Olafa Scholza proglasio
drugu razinu alarma po pitanju opskrbe plinom. Razlog je smanjenje
dostave plina iz Rusije. Ako se to stanje nastavi, plinska kriza će se
zaoštriti i opskrbljivači će morati početi obustavljati dotok plin
krajnjim potrošačima.
U slučaju kompletne obustave dotoka ruskog plina, Njemačkoj, po
mišljenju ekonomskih stručnjaka, prijeti ozbiljna ekonomska kriza. A ona
bi se, kako se moglo čuti na briselskom summitu u petak (24.6.)
odrazila i na nacionalne ekonomije drugih članica EU-a.
Što uopće EU može napraviti kako bi smanjio posljedice manjka plina?
Koje se napore može poduzeti zajednički? Ursula von der Leyen na
završnoj konferenciji za novinare podsjetila je na zajedničko djelovanje
zemalja EU-a tijekom korona-krize, te poručila da se samo zajednički
snagama može izaći iz ove krize. Na primjer zajedničkom kupovinom plina,
oko čega je dogovor već ranije postignut, ali i zajedničkim naporima
oko štednje energije i forsiranja obnovljivih izvora.
Njemačka je u međuvremenu smanjila ovisnost o ruskom plinu s 55% na
35%, a Italija s 40% na 25%, potvrdio je u Bruxellesu talijanski
premijer Mario Draghi. U zaključnom dokumentu summita stoji kako Putin
plin koristi kao “oružje”.
Letonski premijeri Krišjanis Karinš u petak je rekao kako su mjere
poput zajedničke kupovine energenata “vjerojatno rješenje na srednji i
duži rok”. Ali najvažnije je, smatra on, potpora onim građanima koji
najviše pate zbog porasta stope inflacije. Švedska premijerka Magdalena
Andersson je uzvratila kako je trpanje novca u džepove građana loša
ideja “jer bi se tako samo pojačao rast stope inflacije”.
“Vrlo teška zima”
Zaoštravanje plinske krize i moguća nestašica energenata pojačavaju
nervozu unutar Europske unije. Njemački kancelar je na summitu naglasio
kako su poduzete “sve aktivnosti” s ciljem uvoza energije iz drugih
zemalja. Ali dodaje kako se te napore mora pojačati. Irski premijer
Micheal Martin je upozorio da Europi predstoji “vrlo teška zima”.
Europska unija je još uvijek nejedinstvena oko toga kako bi trebala
odgovoriti na krizu. Neke zemlje su uvele gornju granicu za cijene
plina. Lideri EU-a su koncem svibnja od Komisije zatražila da ispita
opcije za obuzdavanje cijena energije.
Zeleno svjetlo hrvatskom euru
Drugi dan sastanka na vrhu, šefovi država i vlada EU-a dali su
“zeleno svjetlo” za uvođenje eura u Hrvatsku 1.1.2023. Prije toga su to
učinili i ministri financija. Hrvatski premijer Andrej Plenković je tu
odluku nazvao “odličnim signalom za hrvatsku privredu”. Po njegovim
navodima, uvođenje eura će pomoći Hrvatskoj da se u budućnosti bolje
nosi s krizama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron na summitu je promovirao svoju
ideju europske političke zajednice. Na izjave kritičara koji kažu da se
tu radi o EU dviju brzina, odnosno o svojevrsnoj alternativi za
punopravno članstvo, Macron je rekao da to nije točno. Po njegovim
predodžbama, taj model bi omogućio i neki oblik suradnje s Velikom
Britanijom.
Macronove i Scholzove ideje
Njemački kancelar Scholz na summitu se pak založio za brze
institucionalne reforme Unije – kako bi EU uskoro bila spremna za
prihvat novih članica. Klub 27-orice je, kaže Scholz, jedinstven u
ocjeni da EU u sadašnjem stanju nije spremna za integraciju budućih
članica. Kancelar je u više navrata tražio ukidanje načela jednoglasnog
donošenja odluka, na primjer oko tema koje se tiču vanjske politike.
A to konkretno znači: što EU bude imala više članica, to će biti teže
postići dogovor oko nekog pitanja. Zato se već godinama diskutira o
“ublažavanju” načela jednoglasnosti. Tu je ideju prije briselskog
summita podržao i Berlin. Jedini problem: i za ukidanje načela
jednoglasnog donošenja odluka potrebna je jednoglasna odluka.