Umjetna inteligencija u samo nekoliko godina postala je najrašireniji alat za stvaranje sadržaja u istoriji. Generira tekstove, slike i videozapise gotovo besplatno i u golemim količinama, ali prema upozorenjima stručnjaka, upravo ta tehnologija sada potkopava temelje na kojima je izgrađen savremeni internet.
Najnoviji video renomiranog naučno-edukativnog kanala Kurzgesagt upozorava da AI ne uništava samo pojedine platforme, već samu srž digitalnog znanja.
AI stvara brže nego što ljudi mogu pratiti
U videu se ističe da generativna umjetna inteligencija proizvodi sadržaj mnogo brže nego što ljudi mogu čitati, filtrirati ili provjeravati. Polovina globalnog internetskog saobraćaja danas potiče od botova, od kojih značajan dio ima destruktivnu svrhu.
Mnoštvo sadržaja koje su stvorili ljudi – tekstovi, slike, video – završilo je u bazama AI kompanija bez dozvole, nadoknade ili ikakvog priznanja.
Tim Kurzgesagta navodi da je početno oduševljenje AI-jem brzo zamijenilo razočaranje kada su pokušali provjeriti informacije koje AI generira. Rezultat: toksična mješavina samouvjerenog tona i netačnih tvrdnji.
Eksperiment sa smeđim patuljcima otkrio opasne propuste
Tim je AI-u dao zadatak da kreira naučno-popularan sadržaj o smeđim patuljcima. AI je proizveo mnoštvo zanimljivih informacija – oko 80% je bilo tačno. Međutim, preostalih 20% bila je čista izmišljotina, često uz lažne izvore.
Istražujući dalje, otkrili su da je jedan od navodno “kredibilnih izvora” zapravo već bio u velikoj mjeri generiran pomoću AI-ja. Preko 1200 web stranica danas objavljuje ogromne količine AI dezinformacija.
Nedugo zatim pojavio se video o smeđim patuljcima na jednom novom kanalu s hiljadama pregleda – video koji je ponavljao upravo one AI izmišljotine identificirane u njihovoj analizi.
“Tu počinje smrt interneta”, upozorava Kurzgesagt.
AI jača lažne izvore i uporno ponavlja neistine
AI modeli često zvuče uvjerljivo i spremno priznaju greške, ali ih ubrzo ponove. “Iako djeluju elokventno, kod kuće zapravo nema nikoga”, ističe tim. “To su složeni alati koji ne razumiju sadržaj koji generiraju.”
Uprkos tome, omogućavamo im da pune digitalne arhive novim “činjenicama”, često netačnim i neprovjerenim.
Iako povjerenje u AI među korisnicima naglo pada – sa 45–55% na 15–30% u dvije godine – to nije dovoljno da zaustavi kontaminaciju interneta.
AI zagađuje čak i nauku
Studija iz 2024. otkrila je da su mnogi naučni radovi nakon uspona AI-ja puni termina tipičnih za tekstove koje generira AI. Mnogi autori koriste AI bez priznanja.
Još alarmantnije, u ljeto 2025. otkriveno je da su pojedini naučnici ubacivali skrivene poruke u radove – nevidljive ljudima – kako bi AI recenzenti davali pozitivne ocjene i prikrivali greške.
Časopisi poput Nature i Smithsonian izvještavali su o ovom skandalu.
Opasna povratna petlja: AI uči na vlastitim lažima
Kako se internet puni AI-generisanim sadržajima, budući AI modeli sve će češće trenirati upravo na tim podacima. To znači da će učiti iz vlastitih grešaka i dezinformacija, pojačavajući ih iz generacije u generaciju.
Studija: AI ne može biti kreativniji od amatera
Nova studija profesora Davida H. Cropleya pokazuje da sama arhitektura velikih jezičkih modela (LLM) matematički ograničava kreativnost. AI može postići maksimalnu kreativnu vrijednost od 0.25 na skali od 0 do 1 – što je nivo prosječnog amatera, a ne profesionalca.
AI može biti efikasan ili inovativan – ali ne oba istovremeno.
Rezultat: “kreativnost” AI-ja nikada neće dostići nivo stručnjaka.
Internet će preplaviti mediokritet
Kurzgesagt upozorava:
“Ako se trenovi nastave, jeftini, površni i ‘dovoljno dobri’ sadržaji privući će većinu pažnje. Ljudi će postati manje informisani, manje fokusirani – i, jednostavno, gluplji.”
Upozorenje je jasno: internet i globalno znanje ulaze u eru u kojoj će se istina i kreativnost morati boriti protiv plime generičkog i sve netačnijeg AI sadržaja.