Netanyahu je samo gledao dok je predsjednik Donald Trump iznosio ‘najimpresivniju intervenciju’ SAD u dugoj historiji izraelsko-palestinskog sukoba.
Predsjednik Trump je više puta ponovio svoju sugestiju da se gotovo 2 miliona Palestinaca preseli iz razrušenog Pojasa Gaze na nova prebivališta negdje drugo, kako bi SAD mogao poslati vojnike u Strip, preuzeti kontrolu i izgraditi „Rivieru Bliskog istoka”.
“Izgradite stvarno kvalitetne kuće, poput prelijepog grada, poput mjesta gdje mogu živjeti a ne umirati, jer Gaza je garancija da će završiti mrtvi”, rekao je Trump.
U nekoliko riječi, Trump je zamislio nevjerojatnu geopolitičku transformaciju Bliskog istoka i politički lifeline za Netanyahua, pokazujući zašto je premijer, unatoč prošlim sukobima, navijao za povratak svog domaćina na vlast na izborima 2024. godine.
Netanyahu sada može sebe prikazati desničarskim frakcijama u svojoj koaliciji, koje neprestano prijete njegovom ostanku na vlasti, kao jedinstveni i ključni posrednik prema Trumpu. Stavovi američkog predsjednika sada se podudaraju sa željama izraelskih desničara, da vide Palestince protjerane iz dijela onoga što oni vide kao svetu zemlju Izraela.
Bivši izraelski ministar nacionalne sigurnosti i krajnji desničar Itamar Ben Gvir, koji je napustio Netanyahuov ratni kabinet ranije ove godine zbog protesta zbog primirja u Gazi, potvrdio je sinergiju između Trumpovog razmišljanja i izraelskih ekstremnih konzervativaca.
“Donald, ovo izgleda kao početak prekrasnog prijateljstva”, napisao je u objavi na X.
Prisilna evakuacija
Trumpovi komentari, izgovoreni tokom dana, prvo na ceremoniji potpisivanja izvršne akcije, a zatim uz Netanyahua u Ovalnom uredu i na zajedničkoj press konferenciji, bili su historijski trenutak u američkim pokušajima uspostave mira na Bliskom istoku.
Vidjeti američkog predsjednika koji podržava ono što bi bila prisilna evakuacija Palestinaca iz njihovih kuća, u egzodusu koji bi potkopao desetljeća američke politike, međunarodnog prava i osnovne ljudskosti, bilo je nevjerovatno.
Trump je potom iznio najimperijalistički refleks drugog mandata u kojem je već prijetio aneksijom Panamskog kanala, Grenlanda i Kanade. Zamislio je nekakav poslovni dogovor prema kojem bi preuzeo odgovornost za Gazu i osmislio projekt urbane regeneracije koji bi stvorio radna mjesta. Nazvao je to američkom ‘pozicijom vlasništva’. Bolji izraz bio bi kolonijalizam 21. vijeka
“SAD će preuzeti Gazu i obavit ćemo i posao s njom”, rekao je Trump.
“Posjedovat ćemo je i biti odgovorni za razmontiranje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugih oružja na tom području. Poravnajte područje, riješite se uništenih zgrada, poravnajte to, stvorite ekonomski razvoj koji će omogućiti neograničen broj radnih mjesta i stanova za ljude u tom području, obavite pravi posao, učinite nešto drugačije.”, rekao je.
Ova ideja podsjeća na plan koji je prošle godine predložio Trumpov investicijski zet Jared Kushner da se Palestinci iz Gaze premjeste i ‘očiste’ kako bi se razvila ‘vrlo vrijedna’ mediteranska obala tog teritorija.
Apsurdna ideja
Ako bi lider najmoćnije demokratije na svijetu predložio takvu prisilnu selidbu, kopirao bi zločine prošlih tirana i stvorio izgovor svakom autokratu da pokrene masovne etničke čistke protiv ranjivih manjina.
Njegova ideja, međutim, u potpunosti je u skladu s njegovim drugim mandatom, u kojem je predsjednik potpuno neometan zakonom, Ustavom ili bilo kim ko ga sprječava da čini što želi.
A u svim Trumpovim nedavnim javnim izjavama o Gazi postoji važan nedostajući element, bilo kakav osjećaj da bi palestinski narod imao pravo na izbor u vlastitoj sudbini. Njihova povezanost s razrušenim enklavama nedavno je naglašena povratkom stotina hiljada Palestinaca u Sjevernu Gazu. Mnogi su napravili improvizirane skloništa u ruševinama svojih domova uništenih u izraelskoj ofanzivi protiv Hamasa nakon terorističkih napada 7. oktobra 2023. u Izraelu.
Otuđenost predsjednika prema težnjama Palestinaca, i njegovo pretpostavljanje da bi se oni radije preselili u moderan stambeni kompleks negdje drugo, pokazuje naivnost u razumijevanju uzroka sukoba. No, to se odrazilo u interakciji u Ovalnom uredu kada je pitao: “Zašto bi se željeli vratiti? Mjesto je bilo pakao.”
Novinar je odgovorio: “Ali to je njihov dom, gospodine. Zašto bi otišli?”
Jedan arapski zvaničnik rekao je za CNN da Trumpovi komentari mogu ugroziti krhki dogovor o primirju i puštanju talaca u Gazi.
“Važno je prepoznati duboke posljedice koje ovakvi prijedlozi imaju na živote i dostojanstvo palestinskog naroda, kao i širi Bliski istok”, rekao je diplomata.
Postoje i praktični razlozi zašto je ova ideja fantazija. Oštro je protiv nje stajalište arapskih zemalja čiji bi novac i zemljište bili potrebni da bi ovo funkcioniralo.
Jordan, koji je već domaćin velikim brojevima palestinskih izbjeglica, boji se da bi Hasemitska kraljevina bila fatalno destabilizirana novim priljevom. Egipatska vojska boji se masovnog priljeva Palestinaca koji bi mogli uključivati Hamasove simpatizere iz sunitske islamističke Muslimanske braće.
Govoreći o dva izraelska susjeda, Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za mir na Bliskom istoku, rekao je za CNN: “Za njih to nije posao s nekretninama, nije to čak ni humanitarno pitanje. To je egzistencijalno pitanje.”
Ideja o prisilnom preseljenju Palestinaca također bi bila politički nemoguća za Saudijsku Arabiju, ključni element u Trumpovom planu stvaranja anti-iranskog polumjeseca koji bi bio okrunjen diplomatskom normalizacijom s Izraelom. Kraljevina je postavila uslov da se uspostavi nezavisna palestinska država kao uslov za takav dogovor.
Potpuno iseljavanje Gaze ozbiljno bi naštetilo snovima o državnosti i stvorilo presedan koji bi također podigao sumnje u palestinsku prisutnost na Zapadnoj obali koja je, poput Gaze, od strane Ujedinjenih naroda smatrana izraelskim okupiranim teritorijem.
Ideja da bi se veliki broj Palestinaca složio da napusti Gazu za neko predgrađe negdje također se oslanja na površno razumijevanje sukoba koji je ostavio te ljude bez zemlje. Od osnivanja Izraela 1948. godine, nade za povratak hiljada Palestinaca koji žive u siromaštvu u izbjegličkim kampovima, poput onih u Beirutu i Jordanu, pokazale su se kao neostvarene. Tako bi Palestinci napustili obećanje da će se jednog dana vratiti.
Ideja da Trump čak iznosi takav plan ukazuje na to kako je era nakon 7. oktobra uzdrmala stratešku sliku na Bliskom istoku. Ali također pokazuje izuzetnu aroganciju jer su nedavni pokušaji SAD da preoblikuje geopolitičke prilike na Bliskom istoku od Iraka do Libije, završili katastrofalno.
A kroz širu historiju, pokušaji evropskih kolonijalnih sila poput Britanije i Francuske da crtaju granice i nameću velike planove na Bliskom istoku, donijeli su generacije gorkih sukoba koji i dalje bjesne.
Je li Trump ozbiljan?
Trumpovi komentari izazvat će još jednu rundu spekulacija o tome je li ozbiljan u vezi s ovakvim planom ili koristi ovo da odvrati pažnju od nečeg još nečasnijeg, možda šireg napora njegovog prijatelja Elona Muska da uništi američku vladu iznutra.
Ali to je također karakteristično za predsjednika koji živi da izaziva promjene i koji je voljen od svojih birača zbog odbacivanja ortodoksije elita i konvencionalnih pristupa koji nisu uspjeli.
Kritičari iz establišmenta i medija često se zgražavaju zbog njegovih neortodoksnih ideja jer se one ne uklapaju u njihov okvir referenci. I da samo Gazu možemo nekako podići iznad generacija krvave historije, simbolike, gubitaka i ratova koji su bjesnili nad tim područjem.
Trumpov plan naišao je na veliki skepticizam među republikanskim senatorima. A demokratski senator Chris Coons stavio je ruke na lice i trljao sljepoočnice. “Nemam riječi. To je ludo”, rekao je čovjek iz Delawarea.
Na svoj način, Trump je iskren u pogledu poboljšanja života Palestinaca, iako uvredljivo napada njihov identitet.
“Ljudi koji su potpuno uništeni, koji sada žive tamo, mogu živjeti u miru, u mnogo boljoj situaciji, jer sada žive u paklu, a ti ljudi sada mogu živjeti u miru. Pobrinut ćemo se da to bude svjetske klase.”, rekao je Trump.
Kao bivši njujorški real-estate trgovac, on usvaja izuzetno početnu poziciju kako bi uzburkao svoje sagovornike ili kao početnu ponudu koja podiže vrijednost kompromisnog stava. Uvijek je u potrazi za dogovorom i sukobe poput onih na Bliskom istoku i Ukrajini vidi kroz prizmu developera.
Beth Sanner, bivša viša obavještajna zvaničnica koja je provodila Trumpova dnevna obavještajna izvješća tokom njegovog prvog mandata, rekla je da su ovi zadivljujući događaji podsjetnik da Trump ‘ne razmišlja kao tipična osoba iz vanjskopolitičkog establišmenta.’
To možda nije uvijek loše, s obzirom na sumnjive ishode američke vanjske politike. Ali Trump također ide na rizik. Njegovi komentari izazvat će šokove širom Bliskog istoka i učiniti mnogo težim za arapske vlade da rade s njim na proširivanju Abrahamovih sporazuma iz njegovog prvog mandata.
Mogućnost da Trump pošalje vojnike u regiju također se sukobljava s političkim DNK predsjednika koji je djelomično zaslužan za svoj uspon zahvaljujući političkoj bazi umornoj od slanja svojih sinova i kćeri na ratove u post 9/11 eri.
Ali iako je njegov prijedlog, koji bi možda bio najveći ikad svjetski poslovni ugovor, malo vjerojatno da će se ostvariti, on je tipičan Trump.
“Vi kažete stvari koje drugi odbijaju reći,” rekao je Netanyahu.
“I nakon što svi padnu na čeljust, ljudi će se počeprkati po glavi i reći: “Znate, on je u pravu.”
Prva rečenica je nesumnjivo tačna. Druga, ne baš.