Američki predsjednik Donald Trump uveo je carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika. Trump je objasnio da su carine odgovor na, kako tvrdi, neprihvatljiv dotok ilegalnih droga i nedokumentovanih migranata u SAD iz dviju susjednih zemalja.
“Nema više prostora za Kanadu i Meksiko”, rekao je Trump u Bijeloj kući. Predsjednik je dodao da bi jedini način da se izbjegnu carine bio da kanadski i meksički proizvođači premjeste proizvodnju u SAD. “Moraće graditi svoje tvornice automobila, iskreno rečeno, i ostale pogone ovdje u SAD-u. U tom slučaju nema carina”, izjavio je Trump.
Osim toga, uvedena je i dodatna carina od 10% na uvoz iz Kine, zbog optužbi da Peking ne čini dovoljno kako bi zaustavio dotok fentanila u SAD. Time su ukupne carine na kineske proizvode dosegle 20%, uz prethodnih 10% uvedenih prije mjesec dana.
Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je da će Kanada odmah odgovoriti carinama na 30 milijardi dolara američkih proizvoda.
“Danas, nakon 30-dnevne pauze, administracija Sjedinjenih Država odlučila je nastaviti s uvođenjem 25-postotnih carina na kanadski izvoz i 10-postotnih carina na kanadsku energetiku. Neka bude potpuno jasno – za te postupke nema opravdanja”, rekao je Trudeau.
Kanada neće ostati bez odgovora na ovu neopravdanu odluku. Kanada će odgovoriti s 25-postotnim carinama na 155 milijardi dolara američkih proizvoda – odmah uvodeći carine na 30 milijardi dolara vrijedne robe, a na preostalih 125 milijardi dolara u sljedećih 21 dan. Naše carine ostat će na snazi sve dok se američke carine ne povuku.”
Kinesko ministarstvo finansija najavilo je uvođenje 15% carina na neke američke poljoprivredne proizvode, uključujući piletinu, pšenicu, kukuruz i pamuk. Na druge proizvode, poput soje, svinjetine, govedine, voća, povrća i mliječnih proizvoda, uvest će se 10% carina. Ove carine stupit će na snagu 10. marta
Kinesko ministarstvo trgovine također je dodalo 10 američkih komoanija na takozvanu “listu nepouzdanih entiteta” i 15 američkih subjekata na listu izvoznih ograničenja. Među američkim tvrtkama koje je Kina ciljala, posebno je izdvojena američka biotehnološka komoanija Illuminia, za koju Peking tvrdi da primjenjuje “diskriminatorne mjere protiv kineskih firmi”.