Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) za danas je najavio “Dan oslobođenja”, a Bijela kuća jučer je najavila da stižu nove carine.
Ipak, Bijela kuća nije otkrila koga će nova odluka američke administracije najviše pogoditi. Od kada je Tramp stupio na dužnost, američki porezi na uvoz su toliko veliki.
Predsjednik SAD je podigao carine na kineski uvoz, čelik, aluminij i određene proizvode iz Kanade i Meksika. Ove sedmice bi trebalo da stupe na snagu veći nameti na automobile.
Sada se čeka da Tramp otkrije detalje svog plana za širi set carina, koji je njegov tim pripremao posljednjih nekoliko sedmica. Bijela kuća ga naziva “Danom oslobođenja”.
Tokom kampanje prošle godine, Tramp je podržao sveobuhvatne carine od 10 posto na sav uvoz koji dolazi u SAD, ponekad sugerirajući da bi to moglo biti 20 posto – čak 60 posto na uvoz iz Kine.
Kada je stupio na dužnost, predstavio je ideju o “recipročnim” tarifama, sugerirajući da bi stope mogle varirati od zemlje do zemlje.
– Vrlo jednostavno, ako oni nama naplate, mi njima naplaćujemo – rekao je u februaru, neposredno prije nego što je naredio zvaničnicima da razviju takav plan, piše BBC.
Bijela kuća je gotovo odmah zakomplikovala situaciju, napominjući da bi njihove preporuke odražavale ne samo carine već i druge politike za koje vjeruju da su nepravedne prema američkim kompanijama, poput poreza na dodatu vrijednost.
To je dovelo do trzavica, jer kompanije i politički lideri pokušavaju da steknu predodžbu o tome s kolikim se novim porezom mogu suočiti njihovi proizvodi i kako će sve što bude objavljeno u srijedu biti u interakciji s drugim obavezama, poput onih na čelik i aluminijum, koje je Tramp već uveo.
Zvaničnici u Evropi pripremaju se za dvocifrenu carinu na svoj izvoz. Tramp je ranije ove godine rekao da planira da udari robu iz EU uvoznim porezom od 25 posto.
U nedjelju je rekao da bi se nove carine mogle primjenjivati na “sve zemlje”, sugerirajući mogući povratak na sveobuhvatnu carinu koju je podržavao u kampanji.
To je uništilo nade u nekim zemljama, poput Velike Britanije, koje su mislile da bi mogle proći ispod radara, iako se mnoge još uvijek nadaju da će na kraju postići neku vrstu dogovora.
Ali još uvijek je nejasno u kojoj mjeri će se carine primjenjivati univerzalno ili više ciljano.
Prošlog mjeseca ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) rekao je da su napori usmjereni na “prljavih 15” – 15 posto zemalja koje čine najveći dio trgovine sa SAD-om i nameću carine ili druga pravila koja američke firme stavljaju u nepovoljan položaj.
Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika, pripremajući se za izradu preporuka, identifikovala je zemlje za koje je “posebno zainteresovana”.
Bili su to Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Evropska unija, Indija, Indonezija, Japan, Koreja, Malezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Švicarska, Tajvan, Tajland, Turska, Velika Britanija i Vijetnam.
Tramp je rezervisao neke od svojih najoštrijih kritika za historijske saveznike i glavne trgovinske partnere, poput Kanade i EU.
– Prijatelj je, često, bio mnogo gori od neprijatelja – izjavio je prošle sedmice.
Carine su porezi na uvoz.
Tehnički, postoji jednostavan odgovor: američke firme koje dovoze robu su kompanije koje će se suočiti s naplatom, posebno ako Bijela kuća počne da naplaćuje carine “odmah”, kao što je u utorak sugerirala portparolka Karoline Leavitt.
Ali što su carine veće, to će više firmi tražiti načine da nadoknade te troškove, bilo promjenom dobavljača, guranjem poslovnih partnera da podijele teret – ili podizanjem cijena za Amerikance.
Mnoge firme su rekle da se već pripremaju za taj korak. Ali to je rizična igra jer ako kompanije previše podignu cijene, kupci će se jednostavno “izgubiti”.
Ova dinamika je povećala rizike od ekonomske recesije kako u SAD-u, tako i daleko izvan njenih granica, gdje se mnoge firme oslanjaju na američku prodaju.
Tramp kaže da kompanije koje žele da izbjegnu carine mogu jednostavno da posluju u SAD, ali to nije trenutno ili lako rješenje, s obzirom na visoke troškove zapošljavanja i otvaranja fabrika.
Posljedice i efekte Trampove ekonomske politike i pokušaj da resetuje globalni trgovinski bilans teško je predvidjeti no mnogo će biti poznatije kada plan bude predstavljen javnosti, piše Index.hr