BERLIN, 29. juna (FENA) – Više od tri decenije nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, veliki dijelovi istočnog dijela zemlje i dalje se suočavaju s padom stanovništva, nedostatkom radne snage i sve izraženijim političkim nezadovoljstvom.
U 35 godina nakon ujedinjenja ukupno stanovništvo Njemačke poraslo je za 3,8 miliona, odnosno za pet posto, uglavnom zahvaljujući imigraciji.
Međutim, u pet saveznih pokrajina koje su nekada činile Njemačku Demokratsku Republiku, bez Istočnog Berlina, broj stanovnika smanjen je za 16 posto, piše BBC.
Najveći pad zabilježen je u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, gdje se nalazi i grad Oschersleben, u kojoj je broj stanovnika manji za 26 posto, pokazuju zvanični podaci objavljeni prošle godine.
U ruralnim dijelovima istočne Njemačke očekuje se nastavak pada stanovništva, jer se posljedice odlaska mladih i obrazovanih ljudi nakon ujedinjenja kombiniraju s niskom stopom nataliteta. Prema projekcijama njemačkih demografa, najsnažniji pad očekuje se upravo u manje urbaniziranim dijelovima istoka, dok se Brandenburg izdvaja kao izuzetak zbog blizine Berlina.
Njemački savezni statistički ured procjenjuje da će zemlja do 2070. godine, prema svemu sudeći, imati manje stanovnika, dok se za istočne pokrajine izvan Berlina pad broja stanovnika predviđa u svim scenarijima.
Demografske promjene povezuju se i s rastom podrške stranci Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u Saskoj-Anhalt klasificirana kao desničarsko-ekstremistička organizacija od domaće obavještajne službe.
Nakon pada Berlinskog zida 1989. godine mnoge kompanije u bivšoj Istočnoj Njemačkoj teško su se prilagodile tržišnoj ekonomiji, dok su brojne firme propale ili drastično smanjile poslovanje. Uslijedio je masovni odlazak stanovništva prema zapadu zemlje, posebno mladih, visokoobrazovanih ljudi i žena.
Sociologinja Katja Salomo s Univerziteta u Kasselu, koja je odrasla u ruralnom dijelu istočne Njemačke, navodi da je drugi talas migracija početkom ovog stoljeća bio manji po obimu, ali posebno značajan jer su odlazili upravo mladi i obrazovani ljudi.
Manji broj žena značio je i manji broj djece, što je dodatno produbilo demografski pad. Danas se u istočnoj Njemačkoj bilježi i fenomen poznat kao Kitasterben, odnosno zatvaranje vrtića zbog nedostatka djece.
U Oscherslebenu, gradu s oko 19.000 stanovnika uključujući okolna sela, Jan-Niklas Hustedt, rođen 1989. godine nekoliko sedmica prije pada Berlinskog zida, pokušava doprinijeti povratku mladih porodica. Nakon 13 godina života izvan rodnog mjesta, vratio se u Oschersleben i sada ukazuje na potrebu borbe protiv nedostatka kvalificirane radne snage.
Pad stanovništva, osim nedostatka radnika, dovodi i do smanjenja dostupnosti usluga poput prodavnica, porodilišta, škola i vrtića. Poseban izazov predstavlja sve starije stanovništvo, kojem su potrebne socijalne i zdravstvene usluge.
Iako je Njemačka posljednjih godina primila veliki broj migranata i izbjeglica iz Ukrajine, Sirije, Turske i drugih zemalja, većina njih nastanila se u velikim gradovima poput Berlina i urbaniziranim zapadnim dijelovima zemlje.
Njemačka se istovremeno suočava s općim starenjem stanovništva i niskim natalitetom. Preliminarni podaci pokazuju da je prošle godine broj rođenih bio najniži od 1946. godine.