Zatim je Trump poručio da Iran još uvijek ima priliku. “Moraju pristati na dogovor, dok još imaju što za spasiti”, rekao je. Trumpove objave na društvenim mrežama, namjerno ili slučajno, otkrivaju i dio stvarne slike. U pravu je kad kaže da se Iran, nakon izraelskog napada u listopadu, našao u ozbiljnoj dilemi. Tada su mu uništeni gotovo svi ključni sustavi protuzračne obrane.
‘Hamenei mora razmisliti o svojim izborima’
Usto, uništenje Hezbolaha kao glavne sile u ratu u Libanonu, te eliminacija njegovih vođa, uklonilo je iranski ključni alat za neizravnu odmazdu sa sjevera – strategiju koju su u Teheranu razvijali više od četiri desetljeća. Ta situacija ogolila je iransku vojnu prijetnju kao uglavnom iluzornu, što je vođu zemlje, ajatolaha Alija Hameneija, stavilo pred nekoliko izrazito nepoželjnih opcija. Te opcije, kako Trump upozorava, sada su još brutalnije.
“Hamenei mora razmisliti o preostalim izborima. Pregovarati iz pozicije slabosti i popustiti, ili dopustiti daljnju eskalaciju i pretrpjeti još veću štetu, što bi moglo ozbiljno uzdrmati režim i izazvati unutarnju nestabilnost. Nijedna opcija nije dobra”, kaže Michael Stephens, analitičar za Bliski istok iz think tanka Royal United Services Institute (RUSI).
Da je Iran normalna država kojoj je primarni cilj blagostanje građana, možda bi već u listopadu odustao. Mogao je tada dići ruke od obogaćivanja urana, ponuditi Trumpu sporazum kojim bi se ukinule sankcije Iranu, i početi s gospodarskom obnovom. Mogao je čak obnoviti i svoju konvencionalnu vojnu moć, bez nuklearnog oružja. No to bi značilo priznanje poraza u dugom sukobu protiv Izraela i Zapada.
Napadi na ciljeve diljem Bliskog istoka
Hamenei i vođe Revolucionarne garde, od kojih su mnogi sada mrtvi, izgradili su svoju ideologiju na otporu prema Izraelu i SAD-u. Osim toga, priznati poraz značilo bi priznati vlastitom narodu da su godine sankcija, gladi i izolacije bile uzaludne. Ta opcija i dalje postoji, no ostale mogućnosti su izuzetno rizične. Hoće li Hamenei imati hrabrosti za njih, budući da mu je već 86 godina, a ulog je njegovo naslijeđe.
Jedna mogućnost je da pokrene napade na ciljeve diljem Bliskog istoka. Prvi val iranskih dronova na Izrael nije uspio. Nema naznaka da bi sljedeći pokušaj bio uspješniji. Stoga bi Hamenei mogao usmjeriti udarce na druge mete, poput američkih vojnih baza, ili čak američkih saveznika poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, koji su službeno osudili izraelske napade, no Teheran vjerojatno sumnja u iskrenost tih osuda.
Abu Dhabi i Rijad možda čak potajno uživaju u slabljenju svog povijesnog rivala. Ali i obrana takvih ciljeva je snažna poput izraelske, a posljedice napada bi mogle biti katastrofalne, osobito ako bi SAD bio izravno uvučen u sukob.
Strahuje se i od napada na civilne ciljeve
Preostaje opcija napada na civilne ciljeve. Otvoreni napadi na zračne luke ili turistička središta u regiji nekoć su se spominjali, no to bi gotovo sigurno bilo samoubojstvo za režim u Teheranu, budući da će sve mete povezane s Izraelom sada biti na najvišem stupnju pripravnosti.
Posljednja mogućnost ovisi o tome što je od nuklearnih kapaciteta Iranu preostalo. To, s obzirom na opseg razaranja, možda ni u Teheranu ne znaju. Iran posjeduje dovoljno obogaćenog urana za izradu atomske bombe. Ako im je ostalo dovoljno centrifuga, možda je sada trenutak za ubrzani pokušaj nuklearnog proboja. To bi Iran smjestilo u isti rang s državama poput Sjeverne Koreje, potpuno izoliranim, ali nuklearno naoružanim. Hamenei bi, možda, mogao zaključiti da je i to bolje nego priznati poraz. Na kraju krajeva, Kimovi su, unatoč svemu, i dalje na vlasti, piše Times, prenosi Telegram.hr.