Odabirom J. D. Vancea za svog potpredsjedničkog kandidata Donald Trump jasno je pokazao da uz sebe želi lojalistu, poslušnika koji mu se neće suprotstavljati i propitkivati ga.
Trump kaže da je senatora iz Ohija odabrao jer, između ostalog, može privući birače iz radničke klase koji se smatraju bitnim za pobjedu u ključnim državama poput Pennsylvanije, Michigana, Wisconsina, Ohija i Minnesote. No, taj je izbor također strateški potez jer će mu Vance osigurati glasove tvrdokornijih konzervativaca dok on osobno pokušava ublažiti svoju retoriku u posljednjim mjesecima prije izbora. To je najočitije u vanjskopolitičkim pitanjima, u kojima Vance ima jednake, ako ne još i više izolacionističke stavove nego Trump.
James Donald Bowman rođen je 2. kolovoza 1984. u ruralnom gradiću Middletown u Ohiju. Kad je imao šest godina, usvojio ga je očuh i otad nosi ime James Donald Vance. Imao je burno djetinjstvo. Osim što ga je otac napustio, njegova se majka borila s ovisnošću o drogama i alkoholu. Zbog toga je Vance većinu vremena proveo kod bake i djeda u Kentuckyju. Za svoju baku kaže da je bila pravi “plavi ovratnik”, demokratkinja koja je voljela svoju zemlju i posjedovala 19 pištolja. Svoje je djetinjstvo opisao u bestselleru “Gorštačka elegija”, koju je ekranizirano oskarovac Ron Howard. Zanimljivo, jedan od fanova je i njemački kancelar Olaf Scholz koji je u intervjuu za Süddeutsche Zeitung rekao da ga je knjiga “ganula do suza”.
Nakon što je završio srednju školu, Vance se prijavio u Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a i služio u Iraku. Diplomirao je pravo na Yaleu gdje je upoznao suprugu Ushu. Jedno je vrijeme radio kao investicijski bankar u San Franciscu gdje je upoznao milijardera Petera Thiela koji mu je pomogao da se približi Trumpu tako što je organizirao sastanak u Mar-a-Lagu. Naime, Vance je 2016. bio veliki protivnik republikanskog predsjedničkog kandidata i za Trumpa je rekao da je “idiot” i “američki Hitler” te nekoliko puta ponovio da ga nikad neće podržati. No, nakon što je Trump izabran za predsjednika, Vance je za 180 stupnjeva promijenio retoriku i s godinama se prometnuo u pravog MAGA lojalista. Tokom predizborne trke u Ohiju 2019. zaostajao je u izbornim anketama, a onda ga je samo dvije sedmice prije kraja trke podržao Trump i Vance je imao pobjedu u džepu.
Ako Trump pobijedi na izborima u novembru i Vance postane potpredsjednik, Sjedinjene Države mogle bi imati vanjsku politiku koja je više izolacionistička nego što je bila tokom prvog Trumpova mandata. Imajući uz sebe Vancea, Trump bi mogao ostvariti sve ono što je htio, ali nije uspio jer se okružio savjetnicima koji nisu dijelili njegov nacionalistički program nabijen sloganom “Prvo Amerika”. Primjerice, tokom prve dvije godine svojeg mandata Trump je otvoreno govorio protiv NATO-a i zaštite evropskih saveznika, ali je njegova administracija zatim pojačala američku vojnu prisutnost duž istočnog krila Sjevernoatlantskog saveza. Trump je takođe pozivao na popravljanje odnosa s Rusijom, ali je SAD u to vrijeme počeo prodavati Ukrajini protuoklopne rakete Javelin, smrtonosno obrambeno oružje, i pokrenuo razvoj kopnenog sustava srednjeg dometa s nuklearnom glavom kako bi se suprotstavio Rusiji koja je prekršila Sporazum o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa.
Slično Trumpovim prijetnjama da SAD neće braniti zemlje NATO-a koje ne uplaćuju dovoljno sredstava, Vance kaže da je SAD predugo pružao potporu Europi. Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji ranije ove godine Vance je rekao da pomaganje Ukrajini nije u interesu Amerike i ponovio Orbánove riječi da Ukrajina mora ustupiti dio svojeg teritorija Rusiji. Ako Trump pobijedi, SAD bi mogao početi smanjivati ili čak u potpunosti prekinuti pomoć Ukrajini. Velik teret pomoći Ukrajini će tada pasti na Europu. Vance se s Trumpom slaže i po pitanju Izraela te je ponovio njegov stav da bi izraelska vlada trebala brzo “dovršiti posao” i dobiti rat u Gazi.
Također je predložio da se američki resursi za Kijev preusmjere na obuzdavanje Pekinga. Vance vjeruje da će povećanje carina na kineski uvoz stvoriti gospodarske prilike u industrijski zapostavljenim američkim državama kao što su Michigan, Ohio i Pennsylvania. Ranije ove godine sponzorirao je zakon kojim bi se Kini mogao ukinuti pristup američkim financijskim tržištima, što bi moglo ne samo destabilizirati globalno gospodarstvo, nego i staviti EU u nezahvalnu poziciju u kojoj bi mogla biti ponukana da prekine trgovinske odnose s Kinom.
Vance je, poput Trumpa, bio glasan kritičar iranskog nuklearnog sporazuma te smatra da postoji strah od eskalacije sukoba na Bliskom istoku i da bi SAD trebao dati prioritet ponovnoj uspostavi odvraćanja od agresije, uključujući povećanje proizvodnih kapaciteta u industriji naoružanja. Republikanski potpredsjednički kandidat je također izrazio podršku vojnoj akciji protiv narkokartela u Meksiku i pozvao na financiranje i gradnju zida na granici s Meksikom.
Čak i u onim pitanjima u kojima nije u potpunosti jednak Trumpu, poput pobačaja i imigracija, čini se da Vance može vrlo jednostavno prilagoditi svoja stajališta. Primjerice, iako se zalaže za nacionalnu zabranu pobačaja, Vance je također pokazao da podržava Trumpa kad je rekao da prepušta pitanja prava na pobačaj saveznim državama. Prije nego što je postao poznat u širim američkim krugovima, Vance je zagovarao masovno povećanje broja legalnih migranata. Danas ponavlja Trumpove riječi i zalaže se za ograničavanje migracija. To su samo neki od pokazatelja da je Vance oportunist, političar koji će olako promijeniti vlastite stavove kako bi se poravnao s ideološkom linijom moćnika ako vjeruje da time može profitirati