Sjedinjene Američke Države mogle bi da plate i do 700 milijardi dolara kako bi ostvarile cilj predsjednika Donalda Trampa da kupe Grenland, navode tri izvora upoznata sa procjenom troškova. Uprkos tome, zvaničnici Grenlanda i Danske poručuju da ostrvo nije na prodaju i da ne želi da postane dio SAD.
Procjenu su izradili akademici i bivši američki zvaničnici u okviru planiranja Trampove ambicije da preuzme ovo strateški važno ostrvo na Arktiku, površine oko 800.000 kvadratnih milja. Prema tim procjenama, vrijednost Grenlanda premašuje više od polovine godišnjeg budžeta američkog Ministarstva odbrane, što je izazvalo zabrinutost u Evropi i na Kapitol Hilu.
Danska i Grenland odbacuju Trampove poruke
Grenland je autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske, a zvaničnici obje strane oštro su odbacili Trampove izjave da će SAD „na ovaj ili onaj način“ preuzeti ostrvo.
Ipak, visoki zvaničnik Bijele kuće naveo je da je američkom državnom sekretaru Marku Rubiju naloženo da u narednim sedmicama pripremi zvaničan prijedlog za kupovinu Grenlanda, ocjenjujući ovaj zadatak kao „visok prioritet“ za Trampa.
Sastanci u Vašingtonu
U srijedu bi državni sekretar Marko Rubio i potpredsjednik SAD Džej-Di Vens trebalo da se sastanu sa zvaničnicima Danske i Grenlanda, koji su doputovali u Vašington kako bi dobili jasniju sliku o američkim namjerama.
Sastanci dolaze nakon razgovora nižeg nivoa održanih prošle sedmice između danskih i grenlandskih zvaničnika i Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.
„Voleo bih da postignemo dogovor sa njima. Lakše je. Ali, na ovaj ili onaj način, imaćemo Grenland“, izjavio je Tramp novinarima u nedjelju.
Oštre poruke iz grenlandske vlade
Poruke iz grenlandske vlade bile su jasne i jedinstvene.
„Grenland ne želi da bude u vlasništvu SAD, da njime upravlja Amerika niti da bude dio Sjedinjenih Država“, izjavila je ministarka spoljnih poslova Grenlanda Vivian Motzfeld.
„Biramo Grenland kakav danas poznajemo – kao dio Kraljevine Danske“, dodala je ona.
Ministarka za privredu i mineralne resurse Naaja Natanijelsen upozorila je da američke poruke izazivaju ozbiljnu zabrinutost među stanovnicima ostrva.
„Ovo u potpunosti ispunjava svakodnevne razgovore u domaćinstvima. Pritisak je ogroman i ljudi osjećaju njegove posljedice“, rekla je ona, naglasivši: „Nemamo nikakvu namjeru da postanemo Amerikanci.“
SAD već imaju vojno prisustvo na Grenlandu
Američki zvaničnik upoznat sa situacijom podsjetio je da SAD već imaju mogućnost da prošire vojno i bezbjednosno prisustvo na Grenlandu u okviru postojećih sporazuma sa Danskom.
„Zašto biste napadali kravu kada će vam mlijeko prodati po relativno dobrim cijenama“, rekao je on.
Iako su pojedini zvaničnici Trampove administracije ranije pominjali čak i mogućnost upotrebe vojne sile, dio administracije i saveznici Bijele kuće smatraju da je kupovina ili poseban savez realniji scenario.
Jedna od opcija koja se razmatra jeste sporazum o slobodnom pridruživanju, koji bi uključivao američku finansijsku pomoć u zamjenu za bezbjednosno prisustvo SAD, prenosi NBC News.
Strah od ruskog i kineskog uticaja
Prema ocjenama stručnjaka i bivših američkih zvaničnika, Trampova inicijativa djelimično proizlazi iz straha da bi Grenland u slučaju nezavisnosti mogao pasti pod uticaj Rusije ili Kine, s obzirom na njegovu dugu obalu i strateški položaj.
Ipak, nezavisno istraživanje sprovedeno prošle godine pokazalo je da se oko 85 odsto stanovnika Grenlanda protivi ideji da ostrvo postane dio Sjedinjenih Američkih Država.