DOK IZ BIJELE kuće stižu vijesti da američki predsjednik Donald Trump ozbiljno razmatra mogućnost kupnje Grenlanda, danski mediji istovremeno prenose izjave dužnosnika koji ističu da danski teritorij nije na prodaju te nagađaju o eventualnoj cijeni najvećeg svjetskog otoka.
Analitičari nizozemskog financijskog koncerna Rabobank čak su objavili argumentiranu procjenu da bi Amerikanci za Grenland mogli ponuditi 50 milijardi dolara. Odnosno oko milijun dolara za svakog od oko 50.000 Grenlanđana, prenosi danski news portal BT.
Više mrkve, manje batine
“Iako se izravno američko vojno preuzimanje čini malo vjerojatnim, diplomatski manevri su druga stvar. Trumpov pristup često se opisivao kao ‘previše batina, premalo mrkve’. U slučaju Grenlanda, mogli bismo vidjeti malo više mrkve”, stoji na web stranici Rabobanka.
Nitko od komentatora ne vjeruje da je ovakva transakcija realistična, ali gotovo svi ističu da će malotko ostati ravnodušan na ovu privlačnu ponudu koja potiče na razmišljanje. Osim toga, danski ustav i zakoni predviđaju mogućnost osamostaljenja Grenlanda.
BT čak prenosi zanimljivu izjavu danskog poduzetnika Martina Thorborga: “Ako Grenlanđani zaista dobiju dobru ponudu da prihvate američke putovnice, bilo bi sasvim razumljivo da je prihvate. Mi Danci ne bismo ih trebali sprječavati u tome”.
Među ostalim danskim i grenlandskim dužnosnicima, mogućnost prodaje odlučno je u razgovoru za CBS News odbacila Avaaraq Olsen, gradonačelnica Nuuka, glavnog grada Grenlanda: “Osjećamo da se s nama ne postupa kao s narodom koji živi u vlastitoj zemlji. Tretiraju nas kao predmet na prodaju, što je uvredljivo. Stvarno želimo to prekinuti”.
“Odbili smo sve američke ponude”
“Naš svijet nije isti otkako su prije godinu dana sletjeli prvi Trumpovi avioni (misli na posjet Trumpova sina Grenlandu u siječnju 2025. godine, op.a.). Odbili smo sve američke ponude još u proljeće prošle godine”, dodala je Olsen.
Međutim, čini se da su američki pritisak i prijetnja aneksijom izazvali razdor među grenlandskim i danskim čelnicima. Na sastanku Odbora za vanjsku politiku danskog i grenlandskog parlamenta u utorak pojavio se prijedlog za uspostavom izravnog dijaloga između Nuuka i Washingtona, bez sudjelovanja Danske.
To bi bilo suprotno danskom ustavu, koji nalaže da danska vlada provodi vanjsku politiku u cijelom kraljevstvu. U praksi to znači da se grenlandska ministrica vanjskih poslova ne može sastati sa svojim američkim kolegom Marcom Rubiom bez danskog ministra vanjskih poslova.
Prijedlog je navodno stigao iz redova grenlandske oporbe, koja se i inače zalaže za neovisnost, ali dnevni list Jyllands-Posten piše da je danske čelnike zatekla podrška zastupnika vladajuće koalicije.
“Mi Grenlanđani smo odrasli ljudi. Imamo parlament. Imamo ministre koji mogu govoriti u naše ime. Da, možemo sami razgovarati s drugim zemljama bez da se držimo za ruke s danskim ministrima”, rekla je za dansku javnu radioteleviziju Pipaluk Lynge, predsjednica Odbora za vanjsku politiku i sigurnost grenlandskog parlamenta.
Na spomenutom sastanku, piše Jyllands-Posten, vladala je vrlo loša atmosfera i pojavile su se optužbe s grenlandske strane da im danski lideri uskraćuju relevantne informacije. Sastanak je održan na Teamsu i trebao je trajati sat vremena, ali vidjevši da se rasprava pretvara u svađu jedan po jedan danski zastupnik je odustajao.
“Čemu su služile tako agresivne izjave?”
Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt tvrdi da je već uspostavila izravnu liniju komunikacije sa SAD-om.
Za grenlandske novine Sermitsiaq rekla je sljedeće: “Grenland treba SAD, a SAD treba Grenland kada je u pitanju sigurnost na Arktiku. Čemu su služile tako agresivne izjave? Mi smo prijatelji i saveznici. Nadam se da će sastanak sa SAD-om sljedeći tjedan dovesti do normalizacije odnosa”.
Danska vlada izložena je i kritikama oporbenih političara, koji smatraju da je premijerka Mette Frederiksen trebala zauzeti čvršći stav prema Trumpovim pretenzijama. Lider desničarske Danske narodne partije Morten Messerschmidt smatra da uopće nema razloga za sastanak danskog i američkog ministra vanjskih poslova, najavljenog za sljedeći tjedan.
“Nemamo o čemu razgovarati s ljudima koji nam prijete. Jedino s čime se Trump treba suočiti jest potpuno jasno odbijanje njegovih zahtjeva. Ako bi Putin poželio uzeti Bornholm (danski otok u Baltičkom moru, op.a.), bismo li tražili sastanke s ruskim ministrom vanjskih poslova?”, rekao je Messerschmidt.