Na Vol Stritu je S&P 500 indeks oštro pao i u petak, drugi dan zaredom, a u ta dva dana izgubio je više od 10 posto, čime je izbrisano više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija i banaka.
Dau Džouns indeks potonuo je u petak 5,5 posto, na 38.314 bodova, S&P 500 gotovo 6 posto, na 5.074 boda, a Nasdaq indeks 5,8 posto, na 15.587 bodova.
Od kada je u srijedu navečer predsjednik SAD Donald Tramp najavio drastične uvozne carine, najveća svjetska burza pod velikim je pritiskom.
U dva dana Dau Džouns potonuo je 9,3 posto, dok je S&P 500 izgubio 10,5, a Nasdaq indeks 11,4 posto.
To je najveći dvodnevni pad tih indeksa od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog pandemije koronavirusa.
U četvrtak je Vol Strit oštro pao nakon što je Tramp najavio carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovački deficit.
Takve drastične carine niko nije očekivao, pa su toga dana oštro pale sve najveće svjetske berze od Azije, preko Evrope, do SAD.
U petak je, pak, pritisak na berze pojačan nakon što je Kina najavila protivmjere – carine od 34 odsto na sav uvoz iz SAD, tačno koliko je Tramp odredio carine na uvoz kineske robe.
Tako Peking u stopu prati poteze Vašingtona. Tramp je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih ekonomija mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalne ekonomije, pa i recesiju.
Analitičari JP Morgan banke procjenjuju da postoji 60 posto šansi da će do kraja godine svjetska ekonomija uroniti u recesiju.
Ulagači su se juče nadali da bi predsjednik američke centralne banke Džeromi Pauel mogao smiriti tržišta najavom smanjenja kamatnih stopa. Tim više što je Tramp pozvao Fed na smanjenje kamata.
No, Pauel je zanemario Trampove pozive i poručio da će centralna banka pričekati dok ne bude jasniji uticaj Trampovih poteza na privredu.
Pauel je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski uticaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta privrede.
“Koliko će ti uticaji biti snažni i koliko će trajati, neizvjesno je”, kazao je Pauel i istaknuo da je centralna banka dobro pozicionirana da može pričekati jasniju sliku kako bi prilagodila svoje politike.
Zbog svega toga, u protekla dva dana na Vol Stritu je izbrisano više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, dok je od Trampove inauguracije u januaru ‘isparilo‘ gotovo 8.000 milijardi dolara.
Jučerašnjim padom Dau Džouns i S&P 500 indeks zaronili su duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u februaru.
Nasdaq indeks potonuo je, pak, u područje ‘medvjeda‘, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
I dok su svi najvažniji indeksi na Vol Stritu juče pali, VIX indeks ‘straha‘ skočio je na najvišu razinu od 2020. godine i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
„Tržište ‘bikova‘ je mrtvo, a uništili su ga ideolozi i samoranjavanje. Tržište je možda blizu svom kratkoročnom dnu, no zabrinjava nas uticaj globalnog trgovinskog rata na dugoročni ekonomski rast”, kaže Emili Boversok Hil, direktorica u kompaniji Boversok Kapital Partners.
I na svim ostalim najvećim svjetskim berzama cijene su dionica juče oštro pale. Među ostalim, STOXX 600 indeks najvažnijih evropskih dionica potonuo je 5 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks pao 4,95 posto, na 8.054 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,95 posto, na 20.641 bod, a pariški CAC 4,26 posto, na 7.274 boda.