UN je upozorio da povlačenje glečera, uz “neviđene” stope topljenja, može imati nepredvidive posljedice za globalnu sigurnost vode i hrane, ugrožavajući 2 milijarde ljudi.
Izvještaj UNESCO-a ističe da bi dvije trećine globalne navodnjavane poljoprivrede moglo biti pogođeno povlačenjem glečera i smanjenjem snježnih padavina u planinskim područjima – oba fenomena uzrokovana klimatskom krizom. Više od milijardu ljudi u planinskim regijama, posebno u zemljama u razvoju, zavisi od vode iz glečera i topljenja snijega. Polovina već sada doživljava nesigurnost u opskrbi hranom, što će se dodatno pogoršati.
Razvijene zemlje također nisu imune na ove uticaje. Na primjer, rijeka Colorado u SAD-u pati od suše još od 2000. godine. Više padavina dolazi u obliku kiše umjesto snijega, što doprinosi nestašici vode.
Audrey Azoulay, generalna direktorica UNESCO-a, naglasila je hitnost djelovanja: “Planine i glečeri su ključni prirodni rezervoari vode, ali su u neposrednoj opasnosti.”
Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, gubici mase glečera su najveći ikada zabilježeni, s rekordnim gubicima u posljednje tri godine. Posebno su pogođene regije poput Norveške, Švedske, tropskih Anda te Alpa i Pirineja, gdje se glečeri smanjuju za 40% od 1998. godine. Istočna Afrika izgubila je čak 80% svojih glečera.
Topljenje glečera ima šire klimatske posljedice zamjenom reflektirajuće površine tamnijim tlom koje apsorbira toplinu. Ovo povećava rizik od lavina i iznenadnih poplava uzrokovanih otapanjem, kao i oslobađanje metana iz otopljenog permafrosta.
Studija objavljena u Nature magazinu upozorava da će polovina globalne mase glečera nestati do 2100. godine ako se globalno zagrijavanje ne zaustavi. Alex Brisbourne, geofizičar za glečere iz British Antarctic Surveya, istakao je: “Glečeri osiguravaju ključne rezerve slatke vode za milijarde ljudi i podržavaju vitalnu poljoprivredu i industriju”.
Alvaro Lario, predsjednik IFAD-a, pozvao je na veću podršku za zajednice u planinskim regijama: “Planine osiguravaju 60% slatke vode, ali su njihove zajednice najugroženije nesigurnošću hrane. Moramo ulagati u njihovu otpornost kako bismo zaštitili glečere, rijeke i zajedničku budućnost svih nas”, prenosi Guardian.