Mark Zakerberg (Zuckerberg) navodno je započeo radove na Koolau Ranch, svom prostranom imanju od 1.400 jutara na havajskom ostrvu Kauai, još 2014. godine.
Kompleks će uključivati sklonište, sa sopstvenim izvorima energije i hrane, iako su stolari i električari koji rade na lokaciji zabranjeni ugovorima o povjerljivosti da o tome govore, prema izvještaju magazina Wired.
Šestometarski zid blokirao je pogled na projekat sa obližnjeg puta.
Pitan prošle godine da li gradi bunker za kraj svijeta, osnivač Facebooka je jasno odgovorio “ne”. Podzemni prostor od oko 5.000 kvadratnih stopa, objasnio je, “je samo malo sklonište, kao podrum”.
To nije zaustavilo spekulacije — posebno u vezi sa njegovom odlukom da kupi 11 nekretnina u četvrti Crescent Park u Palo Altu u Kaliforniji, gdje je navodno dodao podzemni prostor od 7.000 kvadratnih stopa.
Iako njegovi građevinski dozvoli pominju podrume, neki od njegovih komšija to zovu bunker. Ili pećina milijardera.
Pojavile su se i spekulacije o drugim tehnološkim liderima, od kojih neki kupuju velike parcele zemljišta sa podzemnim prostorima, pogodnim za pretvaranje u luksuzne bunkere vrijedne milione dolara, navodi Zoe Kleinman, urednica tehnologije, BBC.
Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna, govorio je o “osiguranju od apokalipse”. Tvrdio je da ga ima otprilike polovina superbogatih, dok je Novi Zeland popularna destinacija za njihove kuće.
Dakle, da li se oni stvarno pripremaju za rat, posljedice klimatskih promjena ili neki drugi katastrofični događaj o kojem mi još ne znamo?
Napredak vještačke inteligencije i strah od AGI
U posljednjih nekoliko godina, napredak vještačke inteligencije (AI) samo je povećao listu mogućih egzistencijalnih prijetnji. Mnogi su duboko zabrinuti zbog brzine napretka.
Ilya Sutskever, glavni naučnik i suosnivač OpenAI navodno je jedan od njih.
Do sredine 2023. godine, firma sa sjedištem u San Franciscu predstavila je ChatGPT — chatbot koji sada koriste stotine miliona ljudi širom svijeta — i brzo je radila na njegovim nadogradnjama.
Do ljeta iste godine, Sutskever je sve više bio uvjeren da su kompjuterski naučnici na pragu razvoja opšte vještačke inteligencije (AGI) — tačke kada mašine dostignu ljudsku inteligenciju, prema knjizi novinarke Karen Hao.
Na jednom sastanku, Sutskever je predložio kolegama da iskopaju podzemno sklonište za najbolje naučnike kompanije prije nego što se tako moćna tehnologija pusti u svijet, piše Hao.
“Definitivno ćemo izgraditi bunker prije nego što pustimo AGI,” navodno je rekao Sutskever, iako nije jasno na koga se odnosi “mi”.
Ovo otkriva zanimljivu činjenicu: mnogi vodeći kompjuterski naučnici i tehnološki lideri, neki od kojih rade na razvoju izuzetno inteligentnog oblika AI, takođe duboko strahuju od mogućih posljedica.
Dolazak „ranije nego što mislimo“
Lideri u tehnologiji tvrde da je AGI neizbježan. Sam Altman, direktor OpenAI, rekao je u decembru 2024. da će stići “ranije nego što većina ljudi misli”.
Sir Demis Hassabis, suosnivač DeepMind-a, predviđa dolazak u narednih pet do deset godina, dok je osnivač Anthropica, Dario Amodei, prošle godine napisao da bi njegov omiljeni termin — “moćna AI” — mogao biti prisutan već 2026.
Drugi su skeptični. “Ciljeve stalno pomjeraju,” kaže Dame Wendy Hall, profesorka računarstva na Univerzitetu u Southamptonu. “Zavisi s kim razgovaraš.”
“Naučna zajednica kaže da je AI tehnologija nevjerovatna,” dodaje ona, “ali daleko je od ljudske inteligencije.”
Biće potrebno niz “fundamentalnih otkrića”, slaže se Babak Hodjat, glavni tehnički direktor tehnološke firme Cognizant.
Takođe, malo je vjerovatno da će AGI doći kao jedan trenutak. AI je brzo napredujuća tehnologija, u stalnom razvoju, a mnoge kompanije širom svijeta razvijaju svoje verzije.
Jedan od razloga što ideja privlači neke u Silikonskoj dolini je vjerovanje da AGI prethodi ASI, odnosno superinteligentnoj AI — tehnologiji koja nadmašuje ljudsku inteligenciju.
Koncept „singularnosti“ prvi put je pripisan mađarsko-američkom matematičaru Johnu von Neumannu 1958. godine. Odnosi se na trenutak kada kompjuterska inteligencija napreduje iznad ljudskog razumijevanja.
Knjiga Genesis iz 2024., autora Erica Schmidta, Craiga Mundyja i pokojnog Henryja Kissingera, istražuje ideju supermoćne tehnologije koja postaje toliko efikasna u donošenju odluka da joj na kraju potpuno prepuštamo kontrolu.
Autori tvrde da je pitanje kada, a ne da li.
Novac za sve, bez potrebe za poslom?
Pristalice AGI i ASI gotovo evanđeoski ističu njegove prednosti. Tvrde da će pronaći nove lijekove za smrtonosne bolesti, riješiti klimatske promjene i stvoriti neiscrpnu zalihu čiste energije.
Ilon Mask je tvrdio da superinteligentna AI može donijeti eru „univerzalnog visokog prihoda“.
Nedavno je podržao ideju da će AI postati toliko jeftina i rasprostranjena da će gotovo svako htjeti svog „ličnog R2-D2 i C-3PO“ (droidi iz Ratova zvijezda).
“Svi će imati najbolju medicinsku zaštitu, hranu, prevoz i sve ostalo. Održivu izobilje,” oduševljeno je rekao.
Ipak, postoji i zastrašujuća strana. Da li bi tehnologija mogla biti zloupotrebljena od strane terorista, ili ako odluči sama da je čovječanstvo uzrok problema svijeta i uništi nas?
Tim Berners-Lee, tvorac World Wide Web-a, upozorio je BBC: “Ako je pametnija od vas, moramo je držati pod kontrolom. Moramo moći da je isključimo.”
Vlade takođe preduzimaju mjere zaštite. U SAD-u, gdje su bazirane mnoge vodeće AI kompanije, predsjednik Bajden donio je izvršnu uredbu 2023. koja zahtijeva od nekih firmi da dijele rezultate testova bezbjednosti sa državom — iako je predsjednik Tramp kasnije opozvao dijelove uredbe, nazivajući je “barijerom” za inovacije.
U Velikoj Britaniji osnovan je Institut za bezbjednost AI prije dvije godine, kako bi bolje razumjeli rizike napredne AI.
Planovi superbogatih
Neki superbogati imaju svoje planove osiguranja od apokalipse.
Reid Hoffman je ranije rekao: “Kupovina kuće na Novom Zelandu je kao znak, wink wink, ne treba više reći.” Pretpostavlja se da isto važi i za bunkere.
Ipak, postoji ljudska mana.
Bivši tjelohranitelj jednog milijardera sa sopstvenim „bunkerom“ rekao je da bi prioritet njegove sigurnosne ekipe, ako se katastrofa zaista desi, bio da eliminišu šefa i zauzmu bunker. Nije se činilo da se šali.
Da li je sve ovo znak za uzbunu?
Neil Lawrence, profesor mašinskog učenja na Univerzitetu u Cambridgeu, smatra da je cijela rasprava besmislena.
“Koncept opšte vještačke inteligencije je jednako apsurdan kao i pojam ‘opšte vještačko vozilo’,” tvrdi.
“Pravo vozilo zavisi od konteksta. Koristio sam Airbus A350 za let do Kenije, automobil za put do univerziteta, pješačim do kafeterije… Ne postoji vozilo koje bi moglo da radi sve to”