Američki predsjednik Donald Tramp vratio se iz Kine, a pred njim su sada velike odluke o Iranu. Kako saznaje New York Times, njegovi najbliži saradnici već su izradili planove za povratak vojnim udarima ukoliko Tramp odluči da prekine trenutnu pat-poziciju novim bombardovanjem.
Tramp još nije prelomio koji će biti njegovi sljedeći koraci, tvrde njegovi savjetnici. Zvaničnici zainteresovanih zemalja u međuvremenu pokušavaju da sklope nekakav kompromis koji bi natjerao Iran da ponovo otvori Hormuški moreuz. To bi Trampu omogućilo da proglasi pobjedu i pokuša uvjeriti skeptične američke birače da je skupa i smrtonosna vojna kampanja protiv Irana zapravo bila uspješna.
Međutim, Tramp je novinarima u avionu Air Force One, ubrzo nakon što je u petak napustio Peking, ponovio da je najnoviji iranski mirovni prijedlog potpuno neprihvatljiv.
„Pogledao sam ga i, ako mi se ne svidi prva rečenica, odmah ga bacim u smeće“, izjavio je američki predsjednik.
Tramp je dodao da je o Iranu razgovarao s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, čija je zemlja strateški partner Teherana i u velikoj mjeri zavisi od nafte i gasa koji se prevoze kroz spomenuti moreuz. Ipak, napomenuo je da od Sija nije tražio da izvrši pritisak na Iran, a svi detalji njihovih razgovora još nisu izašli na vidjelo.
Predsjednik SAD-a nalazi se između potpuno suprotstavljenih struja kada je riječ o ovom ratu. Iako mu je sukob postao ogroman politički teret i često ostavlja utisak da želi što prije krenuti dalje, još nije ostvario ono što je stalno isticao kao krajnji cilj rata: trajno spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.
Pentagon zato već aktivno planira mogućnost da se operacija „Epski gnjev“ — koja je privremeno zaustavljena kada je predsjednik prošlog mjeseca proglasio primirje — ponovo pokrene u narednim danima, makar i pod drugim imenom.
„Imamo spreman plan za eskalaciju ako to bude potrebno“, poručio je ministar odbrane Pit Hegset poslanicima tokom ovosedmičnog svjedočenja u Kongresu. Hegset je takođe napomenuo da postoje i planovi za pakovanje kofera i povratak kući, čime bi se više od 50.000 vojnika poslanih na Bliski istok vratilo svojim redovnim rasporedima.
Dvojica zvaničnika s Bliskog istoka, koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti operativnih podataka, otkrili su da Sjedinjene Države i Izrael provode intenzivne pripreme za mogući nastavak napada na Iran već sljedeće sedmice. Riječ je o najvećim pripremama otkako je primirje stupilo na snagu.
„Ili će sklopiti dogovor ili će biti zbrisani s lica zemlje“, izjavio je Tramp u utorak, neposredno prije odlaska u Kinu. „Dakle, kako god okreneš, mi pobjeđujemo.“
Ako Tramp zaista odluči ponovo pokrenuti vojne udare, opcije uključuju još agresivnije bombardovanje iranskih vojnih i infrastrukturnih ciljeva, navode američki zvaničnici.
Druga opcija predviđa slanje specijalnih jedinica na teren kako bi došle do nuklearnog materijala skrivenog duboko pod zemljom. Nekoliko stotina specijalaca stiglo je na Bliski istok još u martu, a cilj tog razmještanja bio je upravo da se Trampu omogući takva opcija, pojasnili su zvaničnici.
Uz podršku kopnenih snaga na terenu, ove specijalizovane jedinice mogle bi krenuti u misiju usmjerenu na visoko obogaćeni uranijum u nuklearnom postrojenju Isfahan. Međutim, za takvu operaciju bile bi potrebne i hiljade vojnika za podršku, koji bi vjerovatno osiguravali teren, a time bi se lako mogli naći u direktnom sukobu s iranskom vojskom.
Vojni zvaničnici priznaju da ta opcija nosi ogroman rizik od velikog broja žrtava.
Iranski zvaničnici već su dali do znanja da se i sami pripremaju za povratak neprijateljstava na bojištu.
„Naše oružane snage spremne su da zadaju zasluženi udarac svakoj agresiji. Pogrešna strategija i pogrešne odluke uvijek vode do pogrešnih rezultata“, objavio je u ponedjeljak na društvenim mrežama Mohamed Baker Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta.
„Cijeli svijet je to već shvatio. Spremni smo na sve opcije, biće iznenađeni.“
Svaki novi napad na Iran vjerovatno bi se nastavio tačno tamo gdje su borbe stale prije nego što su Iran i SAD u posljednji čas postigli primirje 7. aprila. Uoči tog dogovora, Tramp je prijetio da će početi s brisanjem „cijele iranske civilizacije“ ukoliko Teheran ne omogući siguran prolaz trgovačkim brodovima kroz Hormuški moreuz.
Predsjednik je danima obećavao da će narediti američkoj vojsci da sistematski uništi svaki most i svaku elektranu u Iranu ako tamošnja vlada ne otvori Hormuški moreuz za naftne tankere. Američki vojni zvaničnici rekli su da su odabrani ciljevi direktno povezani s operacijama iranske Islamske revolucionarne garde. Ipak, ratno pravo strogo zabranjuje namjerno uništavanje civilne infrastrukture s ciljem prisiljavanja neke vlade na popuštanje.
Otkako je primirje počelo, najviši zvaničnici Pentagona i vojni komandanti ističu da su Sjedinjene Države iskoristile jednomjesečnu pauzu u bombardovanju kako bi ponovo naoružale svoje ratne brodove i jurišne avione u regionu.
General Den Kejn, načelnik Združenog štaba američke vojske, izjavio je ove sedmice pred senatskim pododborom za odbranu da vojni zvaničnici „i dalje drže širok raspon opcija spremnih za politički vrh“. Odbio je, međutim, da otkrije kakvu bi tačno vojnu akciju Tramp mogao narediti.
Na brifingu u Pentagonu održanom 5. maja, general Kejn je naglasio da više od 50.000 vojnika, dva nosača aviona, više od deset razarača Ratne mornarice i veliki broj ratnih aviona „ostaju spremni za ponovno pokretanje velikih borbenih operacija protiv Irana ako prime naredbu“. Dodao je i da nijedan protivnik ne bi smio njihovu trenutnu suzdržanost zamijeniti manjkom odlučnosti.
Ipak, vojni zvaničnici u privatnim razgovorima priznaju da bi pobjeda mogla biti itekako krupan zalogaj. Američka vojska je, kažu, obavila dobar posao u pogađanju zadatih ciljeva, uključujući iranske lansirne položaje za balističke rakete, skladišta municije Revolucionarne garde i druge vojne infrastrukturne tačke. Međutim, prema podacima američkih obavještajnih agencija, Iran je u međuvremenu vratio kontrolu nad većinom svojih raketnih položaja, lansera i podzemnih objekata.
Osim toga, kako je ove sedmice izvijestio New York Times, Iran je ponovo osposobio pristup za čak 30 od ukupno 33 raketna položaja koje održava duž Hormuškog moreuza. To bi moglo direktno ugroziti američke ratne brodove i naftne tankere koji prolaze kroz ovaj uski morski prolaz.
Oko 5.000 marinaca i približno 2.000 padobranaca iz elitne 82. vazdušno-desantne divizije kopnene vojske nalazi se u regionu, gdje čekaju dalja uputstva, navode zvaničnici. Ako operacija dobije zeleno svjetlo, ove snage mogle bi biti iskorištene za prodor do iranskog nuklearnog materijala u postrojenju Isfahan, što uključuje i osiguravanje spoljnog prstena kako bi se zaštitili specijalci koji ulaze unutra.
Vojnici bi takođe mogli biti iskorišteni u pokušaju zauzimanja ostrva Harg, ključnog čvorišta za izvoz iranske nafte, iako zvaničnici priznaju da bi vojsci za zadržavanje kontrole nad tim ostrvom ipak trebalo znatno više ljudi na samom terenu.