Posljednjih mjeseci u međunarodnim medijima sve češće se spominje termin “Hannibal direktiva”, tajanstvena vojna procedura izraelske vojske koja već decenijama izaziva kontroverze i optužbe za kršenje ljudskih prava. U njenoj suštini krije se šokantno pravilo – spriječiti zarobljavanje izraelskog vojnika po svaku cijenu, čak i ako to znači rizikovanje njegovog života i živote civila u okolini.
Nastala je 1986. godine kao odgovor na traumatična iskustva zarobljavanja izraelskih vojnika u sukobima sa Hezbollahom i palestinskim frakcijama.
Prema svjedočenjima bivših vojnika i komandanta, direktiva je omogućavala upotrebu „maksimalne sile“ protiv neprijatelja koji odvodi zarobljenika, uključujući napade na vozila ili područja kroz koja se povlače, bez obzira na rizik po samog vojnika. Upravo taj aspekt izazvao je najveće kontroverze: izraelska vojska time je faktički pristajala da pogine sopstveni vojnik, samo da ne postane predmet pregovora i političkog ucjenjivanja.
Brojni kritičari tvrde da je u praksi direktiva vodila i do civilnih žrtava, jer su napadi izvođeni u gusto naseljenim područjima ili duž puteva povlačenja. Izvještaji organizacija za ljudska prava govore o neselektivnim udarima, dok izraelska vojska insistira da je svrha bila spriječiti „stratešku katastrofu“ koja nastaje kad vojnici padnu u ruke neprijatelja.
Direktiva je formalno ukinuta 2016. godine, kada je tadašnji načelnik Generalštaba Gadi Eisenkot zaključio da su pravila nejasna, dvosmislena i da otvaraju prostor za zloupotrebe. Ipak, mediji i istraživači tvrde da se njena logika povremeno i dalje primjenjuje, posebno u haotičnim situacijama poput rata u Gazi.
Za mnoge Izraelce i dalje je bolno sjećanje na slučajeve poput vojnika Gilada Šalita, koji je 2006. godine zarobljen i držan pet godina u Pojasu Gaze. Njegova razmjena za više od hiljadu palestinskih zatvorenika bila je politički i društveni potres u zemlji – i upravo takvi scenariji su ono čega se vojska najviše boji.
„Hannibal direktiva“ ostaje simbol surovih dilema koje donose rat i terorizam: šta je važnije – spasiti život jednog vojnika ili spriječiti nacionalnu tragediju koja može proisteći iz njegovog zarobljavanja? Upravo zbog tih pitanja, ovaj protokol i nakon formalnog ukidanja ostaje predmet žestokih rasprava i moralnih kontroverzi.