Aljaska nije samo geografski pogodno mjesto za sastanak američkog i ruskog predsjednika, već ova Savezna država SAD ima i vlastitu historiju s Rusijom.
Vojna baza Elmendorf-Richardson, gdje će se održati sastanak, udaljena je 5.400 kilometara zračnom linijom od Washingtona i 7.000 od Moskve.
Historijski je bila područje povezano i s Rusijom i s Amerikom.
Kako navodi DW, sve do kraja posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 10.000 godina, postojao je kopneni most između današnjeg istoka Rusije i Aljaske, te se pretpostavlja da su njime prvi put ljudi kročili na američki kontinent.
Ruski car Petar Veliki je 1725. poslao mornara Vitusa Beringa na ekspediciju tokom koje je istražio tjesnac, koji je kasnije dobio ime po njemu, a nakon toga su decenijama mornari pristajali na različitim dijelovima Aljaske.
Rusija je, oslabljena nakon Krimskog rata, željela profitabilno prodati Aljasku. Velika Britanija, koja je tada još vladala Kanadom, pokazala je interes, ali SAD nije htio dopustiti uspjeh tadašnjem rivalu i ponudio je tada značajnih 7,2 miliona dolara.
Dugo se Aljaska smatrala beskorisnom divljinom, sve dok 1967. nisu otkrivena velika nalazišta nafte, energenta koji i danas doprinosi razvoju Aljaske.
Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost 20. januara 2025., Donald Trump je dekretom naredio proširenje eksploatacije nafte i plina te istodobno ublažio ekološke propise.
I nakon prodaje Aljaske Sjedinjenim Državama, Rusija je zadržala svoj trag: tamo i danas djeluje oko 80 ruskih pravoslavnih zajednica.
Tokom Hladnog rata Beringovo more činilo je tzv.”ledenu zavjesu“, pandan Željeznoj zavjesi u Europi. Aljaska je iznenada postala prva linija odbrane američkog kontinenta u slučaju sovjetskog napada, a američka vojska izgradila je baze poput Elmendorf-Richardsona kod Anchoragea.
Republikanka Sarah Palin, porijeklom s Aljaske i kandidatkinja za potpredsjednicu 2008. uz Johna McCaina, upozoravala je na Rusiju kao neposrednog susjeda. Ruske trupe su tada upravo ušle u Gruziju, pa je Palin zahtijevala da se Gruzija i Ukrajina prime u NATO. U Beringovu prolazu dva Diomedova otoka udaljena su samo tri kilometra – veći pripada Rusiji, manji SAD.
To neposredno susjedstvo iskoristila su dvojica Rusa u oktobru 2022, kada su malim čamcem prešli s ruskog na otok Saint Lawrence u Aljasci kako bi izbjegli regrutaciju za rat u Ukrajini. Upravo o tom ratu sada Trump i Putin žele razgovarati u Anchorageu – bez prisustva Ukrajine.
Putin neće biti prvi strani čelnik kojeg američki predsjednik prima u Anchorageu; u septembru 1971. ovdje je sletio japanski car Hirohito, nakon čega je nastavio put u London, Bonn i Pariz.
U Veliku Britaniju, Njemačku ili Francusku Putin danas ne bi mogao putovati – u sve tri zemlje, političar za kojim je izdan međunarodni nalog za hapšenje, vjerojatno bi bio uhapšen i izručen Međunarodnom sudu u Haagu. SAD ne priznaje taj sud, pa se Putin na Aljasci nema čega bojati. Iz Washingtona gledano, najveća savezna država SAD toliko je daleko da gotovo izgleda kao dio Rusije. Donald Trump je ove sedmice rekao novinarima u Bijeloj kući: “Sastajem se s Putinom – u petak idem u Rusiju.“