Duboko u švajcarskoj planini, grupa studenata provela je ljeto simulirajući život u lunarnoj bazi.
BBC se pridružio učesnicima projekta “Asclepios”, najveće studentske inicijative na svijetu za simulaciju svemirskih misija.
Ove godine, devet studenata iz različitih zemalja provelo je više od dvije sedmice izolovano duboko unutar nekadašnje strogo čuvane vojne tvrđave Gothard u švajcarskim Alpama. Baza je namjerno smještena unutar 3,5 kilometara tunela, gdje temperatura ostaje konstantna na 6°C tokom cijele godine, kako bi se oponašali ekstremni uslovi i mrak lunarnih tunela od lave na Mjesecu.
Mjesto koje je teško pronaći
Projekt “Asclepios” (sin grčkog boga Apolona) nastavlja se na nasljeđe programa Apollo. Cilj misije nije samo uvježbavanje tehnoloških vještina, već i istraživanje kako bi se ljudi ponašali i reagovali na ekstremne psihološke i fizičke izazove Mjeseca ili Marsa.
“Radi se o razumijevanju tih izazova i njihovom proučavanju ovdje na Zemlji, tako da kada ljudi odu u svemir, svemirske agencije budu spremnije podržati astronaute,” objašnjava Kejti Mulri (24), voditelj projekta i studen vazduhoplovnog inženjerstva.
Baza, koja se nalazi na 2.000 metara nadmorske visine, bila je tajna vojna utvrda tokom Drugog svjetskog rata. Hodanje do baze unutar planine traje dugo i dezorijentirajuće je, baš kao i san, što odgovara ciljevima simulacije.
Od hladne vode do “putovanja” u pelenama
Za razliku od drugih grupnih simulacija koje se naplaćuju, Asclepios je neprofitna organizacija koja odabranim studentima nudi iskustvo potpuno besplatno. Priprema je intenzivna: uključuje treninge u ekstremnim uslovima, preživljavanje u Alpama, nultu gravitaciju na paraboličnim letovima te predavanja o svemirskoj psihologiji.
Nakon odbrojavanja i “lansiranja” iz Kontrolnog centra misije (gdje je 25 do 30 studenata vodilo operacije), analogni astronauti putuju jedan dan do Mjeseca. To “putovanje” provode u maloj sobi bez kupaonice i spavaju u kamperskim krevetima, zbog čega moraju nositi pelene.
U lunarnoj bazi, domu za sljedećih 16 dana, ekipa od devetero jede dehidriranu “astronautsku hranu” i provodi pripremljene znanstvene eksperimente.
Eksperiment u potpunom mraku
Jedan od ključnih eksperimenata bio je Kronoespazio – proučavanje učinka stalnog mraka na bioritam i kvalitetu sna astronauta, simulirajući uslove na lunarnom južnom polu. Tokom misije, studenti su u potpunosti izbjegavali dnevno svjetlo. Čak su i simulirane “mjesečeve šetnje” (Extravehicular activities – EVA) izvan tvrđave obavljali noću, u punoj opremi i skafanderima.
Studenti su nosili uređaje za praćenje spavanja i temperature tijela te prikupljali uzorke za mjerenje melatonina. Nada je da će rezultati pomoći u kreiranju budućih strategija za pomoć zdravlju astronauta, ali i ljudi na Zemlji koji rade u zahtjevnim okruženjima (noćne smjene, bolnice), piše BBC.
Život bez rasipanja vode
Mateus Magalhaes (27) iz Brazila, koji je bio vođa misije, naglašava da mu je ovo iskustvo dalo jasniju viziju karijere. Slično razmišlja i Lauren Viktoria Paulson (22), inženjer baze, koja ističe širi uticaj projekta:
“Jedna od fascinantnih stvari u svemiru jest to da ne možete baciti ništa, niti jednu kap vode. Ako možete dizajnirati za svemir, te tehnologije možete prenijeti na Zemlju kako bismo smanjili potrošnju vode u poljoprivredi i maksimalno iskoristili biljne kulture.”
Učenje o preživljavanju u lunarnim tunelima tako se pretvara u najvažniju lekciju: kako iskoristiti svemirske tehnologije da bismo osigurali opstanak čovječanstva na sve ekstremnijoj Zemlji.