Svjetski lideri okupljaju se naredne sedmice u Njujorku povodom početka 80. Opšte skupštine Ujedinjenih nacija, koju će obilježiti povratak američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) za govornicu, ratovi u Gazi i Ukrajini, rasprave o priznanju palestinske države te sve izraženije napetosti sa Iranom oko nuklearnog programa.
– Nalazimo se u vremenu velikih previranja i neistraženih pravaca – izjavio je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Antonio Guterres) uoči skupa koji okuplja predstavnike iz 193 zemlje. Tokom šest dana, govorit će gotovo 150 šefova država i vlada, te deseci ministara.
Gutereš je istakao da se geopolitičke podjele šire, sukobi intenziviraju, a odgovorni izbjegavaju pravdu kao nikada ranije. Naglasio je i kako se planeta suočava s klimatskim katastrofama, dok međunarodna saradnja trpi pod pritiscima kakvi nisu viđeni u savremenom dobu.
Trampova uloga i očekivanja
U fokusu ovogodišnje skupštine biće upravo Donald Tramp, koji će se obratiti u utorak. Njegov drugi mandat obilježen je oštrim rezovima u američkoj pomoći inostranstvu, povlačenjem iz UN-ovih agencija poput UNESCO-a, prekidom finansiranja UNRWA-e, te najavama izlaska iz Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.
– Uživa u reflektorima Opšte skupštine. Voli pažnju i zna kako je iskoristiti – rekao je Ričard Govan (Richard Gowan), direktor Međunarodne krizne grupe pri UN-u. Dodao je da se Tramp možda još jednom pokuša predstaviti kao dostojan Nobelove nagrade za mir.
Tramp i dalje gaji oprez prema multilateralizmu te često kritikuje UN zbog, kako navodi, neučinkovitosti u posredovanju u sukobima.
Gutereš je istakao da UN ulaže ozbiljne napore da posreduje u mirovnim procesima, ali da nema konkretne mehanizme pritiska:
– Nemamo ni “mrkvu ni batinu”, rekao je, dodavši da Sjedinjene Američke Države posjeduju oba instrumenta i da bi kombinacija njihovog uticaja i kapaciteta UN-a mogla donijeti uspješne ishode u određenim konfliktima.
Tramp i Gutereš trebali bi se formalno sastati po prvi put otkako je Tramp preuzeo drugi mandat u januaru, a generalni sekretar UN-a planira održati više od 150 bilateralnih susreta tokom skupa, koji je nazvao “svjetskim prvenstvom diplomacije.”
Fokus na Gazu i priznanje Palestine
Rat između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze ulazi u drugu godinu, a humanitarna kriza u toj enklavi postaje sve dublja.
Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu), premijer Izraela, trebao bi se obratiti Općoj skupštini u petak. Protiv njega je izdat nalog Međunarodnog krivičnog suda zbog sumnje u ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, što izraelske vlasti odbacuju.
Danij Danon (Danny Danon), izraelski ambasador pri UN-u, izjavio je da će delegacija Izraela još jednom podsjetiti međunarodnu zajednicu da rat neće stati dok svi taoci ne budu oslobođeni.
Dan ranije, u ponedjeljak, biće održan samit pod pokroviteljstvom Francuske i Saudijske Arabije, s ciljem da se podrži rješenje o dvije države kao dugoročno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.
Zapadne zemlje priznaju Palestinu, SAD uskratio vizu Abasu
Nekoliko zapadnih država, uključujući Australiju, Belgiju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Francusku, najavile su da će tokom skupštine formalno priznati palestinsku državu, iako su neke postavile određene uvjete.
Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas neće prisustvovati fizički jer mu Sjedinjene Države nisu odobrile vizu, što je izazvalo val kritika. Opšta skupština UN-a glasala je u korist njegovog obraćanja putem video-linka.
Ukrajinski rat i uloga Savjeta bezbjednosti
Sukob u Ukrajini, koji traje više od tri i po godine, također će biti među ključnim temama, iako se ne očekuje značajniji napredak.
Predviđena su obraćanja Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, i Sergeja Lavrova, ministra vanjskih poslova Ruske Federacije. Vladimir Putin tradicionalno ne prisustvuje UN-ovim godišnjim zasjedanjima.
Savjet bezbjednosti UN-a, koje ima ovlasti za nametanje sankcija, često je blokirano vetima stalnih članica – posebno u vezi sa sukobima u Gazi i Ukrajini. Pet stalnih članica su: Kina, Francuska, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo. Trenutne nestalne članice uključuju: Sloveniju, Alžir, Dansku, Grčku, Gvajanu, Pakistan, Panamu, Južnu Koreju, Sijeru Leone i Somaliju.
Iran u središtu diplomatskih napora
U Njujorku će se voditi i ključni razgovori o iranskom nuklearnom programu, s ciljem da se izbjegne obnavljanje sankcija Savjeta bezbjednosti UN-a koje bi trebale stupiti na snagu 28. septembra.
Očekuje se dolazak iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana (Masud Pezeškijan) i ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija (Abas Arakči), koji će učestvovati u pregovorima s međunarodnim partnerima.