Svijet se u prošloj godini naoružavao kao nikad dosad, čak više nego u godinama svjetskih ratova. Više od sto država povećalo je vojnu potrošnju u odnosu na 2023.
Vojni izdaci širom svijeta dostigli su 2,7 biliona (2718 milijardi) dolara u 2024., što je povećanje od 9,4 odsto u realnom iznosu u odnosu na 2023. i najveći međugodišnji porast barem od kraja Hladnog rata. Povećani su u svim svjetskim regijama, s posebno brzim rastom u Evropi i na Bliskom istoku. Pet najvećih vojnih potrošača – SAD, Kina, Rusija, Njemačka i Indija – činili su 60 odsto ukupne globalne potrošnje, a zajedno su utrošili 1,6 biliona dolara, prema novim podacima koje je ovih dana objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI).
Izvještaj navodi da globalni vojni izdaci pokazuju deseti uzastopni godišnji porast, kao i to da je petnaest najvećih svjetskih potrošača u 2024. zabilježilo njihovo povećanje. Takozvani globalni vojni teret, odnosno udio globalnog bruto domaćeg proizvoda namijenjen vojnim izdacima, u 2024. godini povećao se na 2,5 odsto.
‘Više od 100 zemalja diljem svijeta povećalo je svoje vojne izdatke u 2024. Kako vlade sve više daju prioritet vojnoj sigurnosti, često na štetu drugih proračunskih područja, ekonomski i društveni kompromisi mogli bi imati značajan uticaj na društva u nadolazećim godinama’, rekao je Šao Liang, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja.
Glavni doprinos tome dala je Evropa, uključujući Rusiju, čija je vojna potrošnja porasla za 17 odsto, na 693 milijarde dolara. Rat u Ukrajini traje već treću godinu, zbog čega su vojni izdaci nastavili rasti na cijelom kontinentu, gurajući evropsko izdvajanje za te svrhe iznad nivoe zabilježene na kraju Hladnog rata. Sve evropske države, osim Malte, povećale su tako svoju vojnu potrošnju prošle godine, prenosi tportal.
U Evropi je najviše na naoružanje potrošila Rusija te ne odustaje od pokušaja osvajanja što većeg dijela Ukrajine, a njenih 149 milijardi dolara predstavlja povećanje od 38 odsto u odnosu na 2023., odnosno dvostruko više nego 2015. Iznos potrošen u 2024. predstavljao je 7,1 odsto ruskog BDP-a i 19 odsto svih državnih izdataka u prošloj godini. Ukrajinska potrošnja rasla je za puno skromnijih 2,9 odsto i dostigla 64,7 milijardi dolara, odnosno otprilike 43 odsto ruskih izdataka. Potrošnja je predstavljala 34 odsto BDP-a, pa je Ukrajina imala najveći vojni teret od svih država u 2024.
‘Ukrajina trenutno sve svoje poreske prihode dodjeljuje vojsci. U tako ograničenom fiskalnom prostoru biće joj izazovno nastaviti povećavati svoje vojne izdatke’, rekao je viši istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja Diego Lopes da Silva. Vojni izdaci Njemačke porasli su pak za 28 odsto i dostigli 88,5 milijardi dolara, što je čini najvećim potrošačem u srednjoj i zapadnoj Evropi te četvrtim najvećim na svijetu.
‘Prvi put od ujedinjenja Njemačka je postala najveći vojni potrošač u zapadnoj Evropi zbog posebnog obrambenog fonda, vrijednog 100 milijardi evra i najavljenog 2022. Najnovije politike usvojene u Njemačkoj i mnogim drugim evropskim zemljama sugerišu da je Evropa ušla u razdoblje visokih i rastućih vojnih izdataka, s čime će se vjerojatno nastaviti u doglednoj budućnosti’, rekao je istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja Lorenco Skaracato. Poljska je takođe među većim potrošačima, a izdaci su joj lani porasli za 31 odsto na 38 milijardi dolara, što predstavlja 4,2 njenog BDP-a.
Sve članice NATO-a povećale vojne izdatke
Ujedinjeno Kraljevstvo povećalo je svoje vojne izdatke za 2,8 odsto, na 81,8 milijardi dolara, što ga čini šestim najvećim potrošačem u svijetu. Vojni izdaci Francuske porasli su pak za 6,1 odsto i dostigli 64,7 milijardi dolara, što je čini devetim najvećim potrošačem. Švedska je povećala svoje vojne izdatke za 34 odsto u 2024. godini, na 12 milijardi dolara. U prvoj godini članstva u NATO-u tako je švedski vojni teret dostigao dva odsto BDP-a.
Sve članice NATO-a povećale su svoje vojne izdatke u 2024. Njihova ukupna vojna potrošnja iznosila je 1,5 biliona dolara ili 55 odsto svjetskih vojnih izdataka. Od 32 članice Saveza, 18 ih je potrošilo najmanje dva odsto BDP-a na svoje vojske, prema metodologiji SIPRI-ja, što je porast u odnosu na 11 njih u 2023. i najveći broj otkad je NATO usvojio smjernice za potrošnju 2014. godine.
Vojna potrošnja SAD-a porasla je za 5,7 odsto i dosegla 997 milijardi dolara, što je bilo 66 odsto ukupne potrošnje NATO-a i 37 odsto svjetske vojne potrošnje u 2024. Značajan dio američkog proračuna namijenjen je modernizaciji vojnih sposobnosti i nuklearnog arsenala da bi se održala strateška prednost nad Rusijom i Kinom. Evropske članice NATO-a potrošile su zajedno 454 milijarde dolara, što predstavlja 30 odsto ukupne potrošnje u cijelom savezu. Vojna potrošnja Meksika porasla je za 39 odsto, na 16,7 milijardi dolara, prvenstveno zbog povećanog financiranja Nacionalne garde i mornarice, uključenih u vladin militarizirani odgovor na organizirani kriminal.
Saudijska Arabija najveći potrošač na Bliskom istoku
Potrošnja na Bliskom istoku takođe je u porastu pa je 2024. bila 15 odsto veća nego 2023., a 19 posto veća nego 2015., iznoseći oko 243 milijarde dolara. Saudijska Arabija bila je najveći vojni potrošač na Bliskom istoku i sedmi najveći u svijetu. Njezini vojni izdaci zabilježili su skroman porast od 1,5 odsto, dosegnuvši 80,3 milijarde dolara, ali i dalje su 20 odsto niži nego u 2015., kada su prihodi zemlje od nafte dosegli vrhunac.
Vojna potrošnja u Africi iznosila je ukupno 52,1 milijardu dolara u 2024., što je povećanje od tri odsto u odnosu na 2023. i 11 posto više nego 2015. godine, prema podacima SIPRI.
Izraelska potrošnja rasla je za 65 odsto, na 46,5 milijardi dolara, što je najveći godišnji rast od Šestodnevnog rata 1967. Razlog za to je rat u Pojasu Gaze i sukob s Hezbolahom u južnom Libanonu. Tako je vojni teret Izraela porastao na 8,8 odsto BDP-a te je drugi najveći na svijetu. I libanonska potrošnja skočila je za 58 odsto, na 635 miliona dolara, nakon nekoliko godina nižih izdataka zbog ekonomske krize i političkih previranja.
Iran je jedna od rijetkih država kojoj je vojna potrošnja pala za deset odsto, na 7,9 milijardi dolara, uprkos učestvovanju u regionalnim sukobima i podršci regionalnim posrednicima. Razlog tome su, zaključuju u SIPRI-ju, sankcije te su ozbiljno ograničile sposobnost Irana da poveća vojnu potrošnju.
Kina bilježi tri decenije uzastopnog rasta
Drugi najveći vojni potrošač na svijetu, Kina, povećala je svoje vojne izdatke za sedam odsto, na procijenjenih 314 milijardi dolara, što označava tri decenije uzastopnog rasta. Ta država kontinuirano ulaže u modernizaciju svoje vojske te širenje sposobnosti kibernetičkog ratovanja i nuklearnog arsenala, a čini 50 odsto svih vojnih izdataka u Aziji i Okeaniji.
Japan je podigao vojnu potrošnju za 21 odsto, na 55,3 milijarde dolara, što mu je najveći godišnji porast od 1952., a vojni teret dostigao mu je 1,4 odsto BDP-a, najviše od 1958. godine. Indija, kao peti najveći vojni potrošač na svijetu, digla je svoje vojne izdatke za 1,6 odsto, na 86,1 milijardu dolara, a zbog aktualne eskalacije sukoba sa susjednim Pakistanom može se očekivati da bi i ove godine te brojke mogle rasti. Tajvan, koji već godinama živi u strahu od sve izvjesnije kineske invazije, lani je vojnu potrošnju povećao za 1,8 odsto, na 16,5 milijardi dolara.
Vojna potrošnja Mjanmara procijenjena je pak na pet milijardi dolara, a porasla je za 66 posto, što je najviša stopa rasta u Aziji i Oceaniji, zbog intenziviranja unutarnjih sukoba.