Svijet je bliže kritičnoj granici iza koje bi globalno zagrijavanje moglo izmaknuti kontroli nego što se ranije pretpostavljalo, upozoravaju znanstvenici. Daljnji rast temperature mogao bi aktivirati niz klimatskih prekretnica koje bi pokrenule lančanu reakciju i odvele planet u novu, ekstremno toplu fazu tzv. „Zemlje staklenika”. Takav scenarij bio bi daleko opasniji od porasta temperature od 2 do 3 °C prema kojem svijet trenutno ide, piše Guardian.
Granica iza koje nema povratka
Prema znanstvenicima, ni javnost ni politički lideri još uvijek nisu dovoljno svjesni opasnosti prelaska ove kritične točke. Dok je smanjenje korištenja fosilnih goriva teško, ali izvedivo, povratak iz stanja „Zemlje staklenika” vjerojatno ne bi bio moguć — čak ni uz kasnije drastično smanjenje emisija.
Dr. Christopher Wolf iz američke organizacije Terrestrial Ecosystems Research Associates ističe kako je gotovo nemoguće točno predvidjeti kada bi se takve klimatske prekretnice mogle pokrenuti, zbog čega je potreban dodatni oprez. Naglašava da bi i prelazak pojedinih pragova mogao gurnuti planet prema nepovratnoj promjeni klime.
Prema njegovim riječima, globalne temperature danas su vjerojatno jednake ili više nego u bilo kojem razdoblju posljednjih 125.000 godina. Istovremeno, koncentracije ugljičnog dioksida dosežu razine kakve nisu zabilježene najmanje dva milijuna godina, a klimatske promjene napreduju brže nego što su mnogi stručnjaci očekivali.
Lančana reakcija klimatskih sustava
Nova analiza objavljena u časopisu One Earth objedinjuje najnovija istraživanja o klimatskim povratnim mehanizmima i 16 ključnih elemenata Zemljinog sustava. Među njima su ledeni pokrovi Grenlanda i Antarktike, planinski ledenjaci, morski led u polarnim područjima, subarktičke šume, permafrost, amazonska prašuma te Atlantska meridionalna obrtnu cirkulaciju (AMOC), sustav oceanskih struja koji ima veliki utjecaj na globalnu klimu.
Znanstvenici smatraju da su neke prekretnice možda već započele, posebno na Grenlandu i zapadnoj Antarktici. Permafrost, planinski ledenjaci i amazonska prašuma, upozoravaju, nalaze se vrlo blizu destabilizacije.
Iako razina rizika još nije moguće precizno odrediti, zaključak istraživača je jasan: trenutni napori u borbi protiv klimatskih promjena nisu dovoljni.
Profesor William Ripple sa Sveučilišta Oregon State ističe da AMOC već pokazuje znakove slabljenja, što bi moglo povećati šanse za propadanje Amazone. Ugljik koji bi se tada oslobodio dodatno bi ubrzao zagrijavanje i potaknuo druge klimatske povratne procese. Prema njegovim riječima, vrijeme za djelovanje brzo istječe.
Ozbiljne prijetnje čovječanstvu
Čak i pri sadašnjem zagrijavanju od 1,3 °C, ekstremni vremenski događaji već uzrokuju smrtne slučajeve i veliku materijalnu štetu diljem svijeta. Ako temperatura poraste za 3 do 4 °C, upozoravaju stručnjaci, gospodarstvo i društveni sustavi kakve poznajemo mogli bi se raspasti. Scenarij „Zemlje staklenika” bio bi još razorniji.
Profesor Tim Lenton sa Sveučilišta Exeter upozorava da se čovječanstvo izlaže golemom riziku sadašnjom klimatskom putanjom. Čak i bez potpunog ulaska u stanje „Zemlje staklenika”, zagrijavanje od 3 °C već bi predstavljalo ozbiljnu prijetnju stabilnosti društava.
Ideja „Zemlje staklenika” prvi je put detaljno razrađena 2018. godine. U tom scenariju, globalna temperatura ostaje više od 4 °C iznad predindustrijske razine tijekom tisućljeća, uz dramatičan porast razine mora koji bi potopio mnoge obalne gradove. Znanstvenici su tada zaključili da bi posljedice za ljudska društva bile ogromne, nagle i duboko destruktivne.