Minhenska sigurnosna konferencija, jedan od najvažnijih globalnih foruma za raspravu o geopolitici i sigurnosti, ove godine donijela je dramatične poruke i otvorila mnoga pitanja o budućnosti međunarodnih odnosa. Konferencija, koja je tradicionalno bila mjesto dijaloga i konsenzusa među svjetskim liderima, ovog puta je bila obilježena tenzijama, nesigurnošću i simboličnim krajem jedne ere.
Diplomata i ekonomista Draško Aćimović istakao je za BUKU da je duh Minhenske konferencije možda najbolje oslikan kroz emotivnu reakciju Christopha Heusgena, inače Predsjednika Minhenske konferencije, koji je na kraju govora zaplakao.
“Da, to je upravo taj Heusgen, nekada jedan od najmoćnijih ljudi na svijetu, glavni savjetnik Angele Merkel, koji je donosio ključne odluke za sudbine mnogih država. Suze na kraju konferencije bile su priznanje – kraj jednog dugog perioda i početak novog svijeta, u kojem ni on, kao ni mnogi drugi, nisu očekivali ovakav razvoj situacije.” ističe Aćiković za BUKU
Ako bismo izdvojili ključnu poruku konferencije, Aćimović naglašava govor potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea.
„Počeo je sa ‘Novi šerif je u gradu’, jasno aludirajući da predsjednik Donald Trump sada postavlja pravila igre. Završio je još jačom porukom: ‘Evropa mora prestati biti licemjerna i početi se sama brinuti za svoje probleme’, sa posebnim naglaskom na nedemokratsko ponašanje i nepoštivanje osnovnih kanona ljudskih odnosa. Kulminacija je došla u rečenici koja je izazvala šok: ‘Nisu Rusija i Kina vaši neprijatelji – vi ste sami sebi neprijatelji.'”
Reakcije na ove izjave bile su, prema Aćimoviću, jasne: „Šok, nevjerica, panika… Sve je dodatno pojačano izjavama američkog ministra odbrane i specijalnog predstavnika za Ukrajinu.”
U kontekstu Evrope, naglašava, više nije pitanje da li će se kontinent morati osamostaliti u sigurnosnom i ekonomskom smislu, već koliko brz i koliko bolan će taj proces biti.
„Nova Amerika je ponudila Evropi da preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost i ekonomsku stabilnost. Ako to prihvati i brzo djeluje kroz povećanje izdvajanja za odbranu i redefinisanje ekonomskih odnosa, Amerika će ostati partner. Ako ne… e, to ‘ako ne’ izazvalo je paniku među evropskim političarima, koji su ostali bez pravog lidera nakon odlaska Angele Merkel.“ ističe Aćimović.
Poseban udarac doživjele su Ukrajina i EU, kada je jasno stavljeno do znanja da se pregovori o Ukrajini vode bez njihovog prisustva – isključivo između SAD-a i Rusije.
„Evropska unija bez Amerike nema šanse pred naletom ruske vojske, baš kao ni Ukrajina. Ovo je trenutak u kojem se potvrđuje naslov koji smo ranije imali: ‘Svi, od dobrih do loših momaka, su izgubljeni…’ Ali sada, oni nisu samo izgubljeni – oni su i uplašeni, jako uplašeni od novog i nepoznatog.“ dodaje naš sagovornik
A šta to znači za Bosnu i Hercegovinu?
Aćimović smatra da će i BiH dobiti svoj prijedlog i viziju od strane Amerike.
„Vjerovatno je to dobro, jer ono što su sada napravili korumpirani političari teško može biti gore. Vidjeli smo podatke: ‘Sa rezultatom CPI od 33 u 2024. godini, BiH bilježi pad od čak devet poena od 2012. godine i nalazi se na 114. mjestu od 180 zemalja svijeta, što je najlošiji rezultat od kad se mjeri ovaj Indeks’, naveo je Transparency International.”
Zaključuje da nema više vremena za čekanje i kalkulisanje.
„Nema više priče o ‘izborima 2026’. Kada se narod guši u siromaštvu i beznađu, ne možete mu reći: ‘Doći ćemo kasnije.’ Vrijeme je za promjene – sada.” zaključuje Aćimović za BUKU.