Historijska potraga za zlatom, kakva je obilježila 19. stoljeće, možda je iza nas, ali savremena ‘zlatna groznica’ nisu nestale. Svijet je trenutno u jednom takvom valu.
Dok geopolitičke napetosti, ideološke podjele i ekonomska nesigurnost razdvajaju svijet na različite blokove, mnoge države, osobito one u razvoju, počele su gomilati zlato kao pripremu za potencijalni kolaps globalnog finansijskog sistema kojeg danas dominiraju SAD i Evropa, piše Politico.
Ovaj trend, koji traje već desetak godina, dodatno je ubrzan ove godine zbog pada kamatnih stopa na globalnoj razini. Cijena zlata nedavno je prvi put premašila 2800 dolara po unci, uz rast od čak 35 posto tokom ove godine. Usporedbe radi, američke dionice porasle su za 20 posto, dok evropski berzovni indeksi bilježe znatno niže stope rasta. Goldman Sachs predviđa da bi cijena zlata mogla dosegnuti 3000 dolara po unci do kraja iduće godine.
Centralne banke ključni su pokretači ovog trenda. Države koje su već osjetile ili strahuju od američkih sankcija, poput Kine i Rusije, među najvećim su kupcima. Kina je od početka rata u Ukrajini kupila 316 tona zlata, dok su centralne banke na Bliskom istoku, u srednjoj Aziji i Indiji također značajni učesnici na tržištu.
Evropa se okreće zlatu
Poljska i Mađarska predvode trend u Evropi. Poljska teži povećanju zlatnih rezervi na 20 posto ukupnih pričuva, dok je Mađarska u septembru nastavila s kupnjom zlata nakon trogodišnje pauze. “U uvjetima rastuće nesigurnosti, zlato se ističe kao sigurno utočište i čuvar vrijednosti”, izjavio je predstavnik Nacionalne banke Mađarske.
Jedan evropski centralni bankar, koji je želio ostati anoniman, situaciju je opisao još dramatičnije: “To je znak nadolazećih ratova.”
Osim straha od sukoba i sankcija, zlato dobiva na značaju i zbog sve većeg nepovjerenja prema finansijskom sistemu koji su nakon Drugog svjetskog rata uspostavili SAD i Evropa. Ogroman rast američkog duga, koji sada iznosi 124 posto BDP-a, izaziva zabrinutost među centralnim bankarima koji velik dio svojih rezervi drže u američkim obveznicama.
“Mnogo centralnih banaka razmatra diverzifikaciju svojih rezervi kako bi smanjile ovisnost o dolaru”, rekao je Mohamed El-Erian, bivši direktor Pimca. Unatoč tome, dolar i dalje čini 58 posto svjetskih deviznih rezervi, no taj je udio značajno pao u odnosu na 65 posto prije deset godina.
Zlato kao osnova za alternativni sistem
Zlato se sve više percipira kao neutralan i stabilan temelj za alternativni finansijski sistem koji bi bio neovisan o američkom utjecaju. No, proces je dugotrajan. Dok razvijene ekonomije već drže 70 posto svojih pričuva u zlatu, zemlje BRICS-a taj udio imaju na svega 10 posto, pri čemu većina pričuva ostaje denominirana u dolarima.
“To znači da će zemlje BRICS-a nastaviti kupovati zlato na duži rok”, smatra David Wilson iz BNP Paribasa.
Privatni ulagači također povećavaju svoja ulaganja u zlato. Neto broj zlatnih futures ugovora, prema podacima američke Komisije za robne burze (CFTC), utrostručio se u proteklih 12 mjeseci. Zlato tako postaje privlačno čak i u razdoblju kada su kamatne stope centralnih banaka bile visoke, što je ranije obično odvraćalo ulagače.
“U vremenima krize, ljudi se uvijek okreću zlatu”, ističe Krishan Gopaul iz Svjetskog vijeća za zlato.
Zlato simbolizira povjerenje već hiljadaa godina, a za mnoge centralne banke predstavlja “posljednju liniju odbrane”. “Zlatne poluge za centralne banke su poput djedova zlatnog sata za porodice”, zaključuje historičar Salvatore Rossi.