Vodeći svjetski naučnici upozoravaju da bi se scenario iz filma “Dan poslije sutra” iz 2004, kada je svijet upao u novo ledeno doba nakon što su klimatske promjene dovele do kolapsa Golfske struje, mogao ostavriti.
U otvorenom pismu, 44 vodeća svjetska naučnika o klimi upozorila su da su ključne struje Atlantskog okeana – uključujući Golfsku struju – na ivici kolapsa.
U pismu se takođe upozorava da bi kolaps Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC) mogao dovesti do “razornih i nepovratnih uticaja” koji će imati efekat na “cijeli svijet u vijekovima koji dolaze”.
Kako zatim prenosi Dejli mejl, ključna struja Atlantskog okeana je zapravo džinovska okeanska transportna traka ključna za kretanje toplote oko planete, ali istraživanja sada sugerišu da se ona usporava i da bi uskoro mogla da dostigne prekretnicu.
Bez hitne akcije, naučnici upozoravaju, AMOC mogao potpuno propasti u narednih nekoliko decenija.
Kako je objašnjeno, sistem AMOC-a funkcioniše tako što topla voda putuje ka sjeveru iz tropskih krajeva, pogađa morski led oko Grenlanda i nordijskih zemalja, hladeći se i postaje mnogo slanija.
Kako se voda hladi, postaje gušća, brzo tone prema dnu okeana gdje teče nazad ka jugu prije nego što se ponovo zagrije i izdigne na površinu.
Ovaj proces “formiranja duboke vode” je motor za ogromnu globalnu pokretnu traku koja pumpa toplotu i vodu širom Atlantskog okeana.
Međutim, studije sugerišu da je AMOC-ov motor za “duboku vodu” počeo da usporava i da sada pokazuje zabrinjavajuće znake mogućeg kolapsa.
Kako globalne temperature rastu, led koji se topi vraća slatku vodu u okeane, razblažujući gušću slanu vodu i sprečavajući je da potonu. Ako bi se ovaj proces u potpunosti prekinuo, to bi imalo katastrofalne posljedice, uključujući slabljenje Golfske struje i poremećaj globalnih vremenskih obrazaca.
Naučnici čak upozoravaju da je takav scenario moguć već u narednim decenijama, dok je istraživanje Univerziteta u Kopenhagenu, objavljeno ranije ove godine, pokazalo da bi kolaps mogao da se dogodi u bilo kom trenutku od 2025. godine.
Ukoliko AMOC propadne, posljedice bi bile široko rasprostranjene, razorne i izuzetno dugotrajne, jer bi taj kolaps doveo do velikog zahlađenja i “ekstremnih vremenskih prilika bez presedana”, posebno u nordijskim zemljama.
Pojas tropskih padavina i monsunski regioni bi se mogli pomjeriti ka jugu, izazivajući ogromne poremećaje u poljoprivredi i vodosnabdijevanju u regionu.
Takva promjena bi mogla da izazove široko rasprostranjenu sušu i glad, i mogla bi dovesti do masovnog povećanja broja klimatskih izbjeglica i eskalacije geopolitičkih tenzija.
Šta će se dogoditi ako se globalna okeanska struja AMOC sruši?
Ujedinjeno Kraljevstvo
Studije sugerišu da bi kolaps AMOC-a doveo do pada temperatura u Velikoj Britaniji, koja bi bila uronjena u ekstremnu hladnoću.
Prosječne ljetne temperature bile bi za 3°C do 5°C niže nego što su sada, dok bi zime mogle biti 10°C do 15°C hladnije.
Evropa
Efekti kolapsa AMOC-a bili bi posebno jaki u sjeverozapadnoj Evropi i nordijskim regionima.
Naučnici upozoravaju da bi “hladna mrlja”, anomalna oblast hladnoće, mogla da se proširi i produbi u regionu.
Područje bi zahvatile niske temperature koje su toliko hladne da bi morski led mogao ići na jug sa Arktika.
Ekstremno vrijeme će biti sve češće, uz snažne oluje i intenzivne padavine.
Efekti bi mogli biti toliko jaki da naučnici upozoravaju da bi to moglo da ugrozi održivost poljoprivrede u sjevernoj Evropi.
SAD
SAD će izbjeći većinu ledenih posljedica kolapsa AMOC-a, ali neće proći neoštećene.
Naučnici predviđaju da bi nestanak okeanskih struja doveo do velikog dodatnog porasta nivoa mora na obali Atlantika.
Istraživanja su pokazala da bi veliki gradovi poput Njujorka, Nju Orleansa i Majamija mogli biti ugroženi poplavama.
Procjene već govore da bi do 448.000 ljudi moglo biti raseljeno.
Pored toga, promjena vremenskih obrazaca može dovesti do “preokreta” za obalne ekosisteme i ribarstvo.
Širom svijeta
Ako AMOC uruši pojas tropskih padavina, oblast sa velikom količinom padavina koja se nalazi oko tropskih krajeva pomeriće se ka jugu.
Ova promjena bi mogla dovesti do široko rasprostranjenih ogromnih poremećaja u poljoprivredi i vodosnabdijevanju u regionu.
Ta promjena bi mogla da izazove i široko rasprostranjenu glad i sušu u nekim regionima s razornim poplavama u drugim.
Zauzvrat, stručnjaci sugerišu da će to dovesti do masovnog povećanja broja klimatskih izbjeglica koje bježe iz svojih matičnih zemalja i eskalacije geopolitičkih tenzija u regionu