Dok su Ujedinjeni Arapski Emirati pod udarom iranskih projektila, bogati investitori sve češće biraju italijanski poreski raj s paušalnim porezom.
Prije nešto više od mjesec dana Dubai je bio očigledan izbor za bogate Britance u potrazi za novim domom. Malo koji grad omogućava da zarađujete ogromne sume bez poreza i trošite ih u bezbrojnim luksuznim hotelima, restoranima i prodavnicama.
Ali kako Ujedinjeni Arapski Emirati trpe iranske napade, reputacija Dubaija – djelimično izgrađena i kroz emigrantske influensere – kao utočišta za globalnu elitu počinje da slabi. Superbogati britanski državljani sada traže put nazad u Evropu, a Milano, finansijski centar Italije, izbija na vrh liste, piše Gardijan.
Nije teško vidjeti zašto je Milano, koji je već dom nekim od najbogatijih bankara, advokata i investitora u Evropi, postao tako popularan izbor. Prema italijanskom režimu paušalnog oporezivanja, strani rezidenti mogu plaćati 300.000 eura godišnje na sav prihod ostvaren u inostranstvu – što je za najbogatije na svijetu sitnica.
Sada, dok se novi talas bogatih migranata okreće ovom gradu, postavlja se pitanje: može li Milano postati novi dom ultrabogatih?
Rat u Zalivu već je pokrenuo egzodus bogatih britanskih državljana, iako nisu svi spremni da se vrate kući.
Za mnoge Evropljane, Italija je najstrateškija opcija. Za razliku od strožih britanskih pravila, novi italijanski rezidenti koji nisu plaćali porez u Italiji najmanje devet od posljednjih deset godina ne moraju plaćati porez na prihod iz inostranstva, u zamjenu za godišnji paušalni porez od 300.000 eura. Nakon toga se oporezuju na prihod ostvaren u Italiji i kapitalnu dobit od investicija unutar pet godina od ulaska u sistem.
Roberto Bonomi, partner u advokatskoj kancelariji Withers, dodaje da se Italija u međuvremenu oslobodila reputacije politički nestabilne destinacije. Giorgia Meloni, populistička premijerka Italije, koja je na vlasti od 2022. godine, došla je s otvoreno krajnje desnim politikama, iako se čini da je ublažila svoj ideološki nastup.
„U početku je bilo skepticizma“, kaže Bonomi. „Ali poslije devet godina pokazali smo da je to stabilan sistem. Klijenti se više ne plaše Italije – a nedavni događaji pokazuju da neizvjesnost postoji svuda.“
Prema procjenama advokatske kancelarije Maisto e Associati, specijalizovane za poreze, oko 5.000 ljudi do sada se pridružilo italijanskoj šemi paušalnog poreza. U početku su mnogi podnosioci prijava bili Italijani koji su živjeli u Londonu. Sada se pojavljuje još jedan talas interesovanja iz Zaliva.
Priliv nove, bogate zajednice već podiže cijene u Milanu. Cijene nekretnina porasle su za 38 odsto u posljednjih pet godina, prema istraživanju agencije Knight Frank.
Milano je nedavno prestigao Veneciju kao najskuplji grad u Italiji, s prosječnom cijenom od 5.171 euro po kvadratnom metru u novembru 2025. godine, prema italijanskom portalu za nekretnine Idealista. Poskupljenja su još izraženija u nekim od najtraženijih dijelova grada, poput Sant’Ambrogia, Brere, San Marca ili Cinque Vie, u blizini Duoma.
Druge poreske olakšice uključuju i Il rientro dei cervelli („Povratak mozgova“), koji novim ili povratničkim rezidentima Italije, ako ispunjavaju određene uslove, omogućava da pet godina plaćaju porez samo na 50 odsto svojih prihoda. Nekim rezidentima dostupna su i veća umanjenja.
Ali, kako kaže Bonomi, pitanje od milion dolara jeste postoji li granica italijanskom režimu paušalnog poreza, koji je sa 100.000 eura iz 2017. porastao na 200.000 eura 2024, a na početku ove godine na 300.000 eura.
„Italijanska vlada rekla je da želi povećati paušalni porez jer želi graditi zemlju – ne želimo nelojalnu konkurenciju drugim državama.“
I dalje postoje pitanja dokle Italija može ići s tom prednošću. Prošle godine bivši francuski premijer François Bayrou optužio je Italiju za „poreski damping“, što je Meloni odbacila kao „potpuno neutemeljeno“.
U međuvremenu, život u Milanu se ubrzano mijenja. Poput Dubaija, niču galerije, privatni klubovi i hoteli: italijanska vlada smanjila je PDV na prodaju i uvoz umjetničkih djela sa 22 na 5 odsto, što je jedna od najnižih stopa u Evropi, pa galerije poput Thaddaeusa Ropaca šire poslovanje u ovom gradu.
Godine 2024. luksuzna ulica Via Monte Napoleone prestigla je njujoršku Upper Fifth Avenue i postala najskuplja trgovačka ulica na svijetu. Prvo mjesto prepustila je londonskoj Bond Street prošlog aprila, ali njena pješačka zona, uvedena u maju, znači da je spremna da ove godine ponovo preuzme vrh.
Brendovi prate novi talas novca, uključujući i nove ispostave privatnih klubova Casa Cipriani i Soho House.
Iste promjene, dodaje Giorgolo, dešavaju se i u Rimu. Hoteli Rosewood i Four Seasons trebalo bi da budu otvoreni 2026. i 2027. godine.
„Iseljenička zajednica donijela je mnogo promjena i Milanu i Rimu“, kaže ona. „Milano je oduvijek bio međunarodni grad tokom velikih sajmova poput Sedmice mode, ali sada se radi o tome da stranci zaista žive ovdje i mijenjaju grad tokom cijele godine.“
Ipak, ostaje da se vidi hoće li grad uspjeti da zbaci Dubai s mjesta centra globalne elite.
„Uvjeren sam da će se Dubai oporaviti od sadašnjih sumnji u vezi sa bezbjednošću“, kaže Arton. „Možda više neće odgovarati svima, ali će i dalje postojati određene grupe kojima će Dubai biti veoma privlačan, jer jednostavno nema mnogo mjesta u svijetu koja nude istu kombinaciju mogućnosti i kvaliteta života.“