Vanredni parlamentarni izbori u Njemačkoj održavaju se 23. februara. Predizbornu kampanju obilježile su teme migracija i ekonomije. Demohrišćani vode u ispitivanjima i obećavaju političke promjene, analizira DW.
Predizborna kampanja je bila kratka, ali žestoka. Jedan izraz se čuo često: promjena kursa. “Tri godine ste pokušavali u Njemačkoj provesti ljevičarsku politiku. To nećete moći nastaviti”, rekao je dvije sedmice uoči izbora Friedrich Merz, koji je zajednički kandidat za kancelara sestrinskih stranaka Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), koje na saveznom nivou čine Uniju CDU/CSU.
On se tako u Bundestagu obratio socijaldemokratama (SPD) i zelenima koji su na vlasti bili s liberalima (FDP) od 2021. pa do novembra prošle godine. Koalicija se raspala nakon višemjesečne svađe oko preraspodjele budžetskih sredstava. Za ovu nedjelju, 23. februara, raspisani su vanredni parlamentarni izbori.
Socijaldemokratama prijeti težak poraz
Zeleni u ispitivanjima javnog mnjenja uživaju gotovo istu podršku kao i 2021., ali socijaldemokrati i liberali su osjetno izgubili na podršci. Liberali bi mogli ostati ispod izbornog praga od pet posto, a SPD-u prijeti težak poraz. Sve ispod 20 posto bio bi najgori rezultat u poslijeratnoj Njemačkoj, a stranka je u ispitivanjima daleko ispod te vrijednosti.
Olaf Šolc bio bi kancelar s najkraćim mandatom u posljednjih 50 godina i jedini socijaldemokratski kancelar koji nije ponovno izabran.
Demohrišćani na čelu, AfD iza njih
Prema istim ispitivanjima, najveće izglede da bude izabran za kancelara ima Fridrih Merz, šef CDU-a, stranke koja je do 2021. vladala 16 godina, a u posljednje tri godine bila najjača opoziciona stranka.
Na drugom mjestu prema rezultatima ispitivanja je Alternativa za Njemačku (AfD) s više od 20 posto podrške. Ona je udvostručila rezultat u odnosu na 2021.
Dramatičan pad popularnosti socijaldemokrata i uspon Alternative za Njemačku – kako se to dogodilo? Merz ukazuje na slabljenje privrede: “Privreda naše zemlje, Savezne Republike Njemačke, u međuvremenu je na posljednjem mjestu Evropske unije.” On je naveo da je 50.000 prduzeća prijavilo insolventnost, a iz Njemačke se godišnje odlijeva oko sto milijardi evra.
“Naša privreda opada već treću godinu, posljedica je recesija. To se u poslijeratnoj istoriji Njemačke još nikada nije dogodilo.”
Merz je dodao da Šolc i njegov ministar privrede i kandidat Zelenih za mjesto kancelara Robert Habeck “više ne razaznaju stvarnost”. Merz je tu dvojicu političara usporedio s direktorima kompanije koji su svoje preduzeće doveli do prosjačkog štapa i onda rekli vlasnicima da bi rado to isto radili još četiri godine.
Rat, energetska kriza, inflacija
Dok je Merz u predizbornoj kampanji sve oštriji, kancelar Šolc je sve više u defanzivi. Doduše, on je nastupao energičnije i srčanije nego za vrijeme svog mandata, ali je često dolazio u situaciju u kojoj mora opravdavati svoju politiku.
On je naveo da nije njegova vlada kriva za energetsku krizu i inflaciju, nego napad Rusije na Ukrajinu. “Sve do danas privreda se bori protiv posljedica”, izjavio je Šolc. On je upozorio na to da ni naredne godine neće biti jednostavne, naročito kada se uzmu u obzir prvi potezi američkog predsjednika Trampa:
“Vjetar nam puše u lice. Istina je da se to narednih godina neće bitno promijeniti.”
Migracija kao važna tema
Slabost Njemačke privrede je bila možda i najvažnija tema u predizbornoj kampanji, ali je, nakon smrtonosnog napada nožem koji je u Aschaffenburgu počinio jedan odbijeni podnosilac zahtjeva za azil iz Afganistana, migracija izbila u prvi plan.
I Fridrih Merz je odmah nakon napada najavio da će još prije izbora u Bundestagu podnijeti zahtjev da se zaoštri politika dodjele političkog azila – ako bude trebalo, i uz podršku predstavnika Alternative za Njemačku. Predstavnici te stranke slavili su u Bundestagu kada je Merzov zahtjev izglasan uz njihovu podršku. AfD-ovi političari su u potezu demohriščana vidjeli epohalni preokret i izjavili da su spremni na koaliciju.
Bez saradnje s ekstremnim desničarima
Širom Njemačke su na demonstracije izašle stotine hiljada građana protiveći se saradnji demohrišćana i Alternative za Njemačku.
Kancelar Šolc nije skrivao ogorčenje: “Nije svejedno postoji li saradnja s ekstremnom desnicom. Ne u Njemačkoj!” Dodao je da građani ne mogu vjerovati demohrišćanima da neće ući u koaliciju s Alternativom za Njemačku.
U sedmicama nakon toga Fridrih Merz nije propustio niti jednu priliku naglasiti kako isključuje svaku saradnju s Alternativom za Njemačku. Prema njemu, cilj ekstremnih desničara je da unište CDU i CSU, a s AfD-om demokršćani neće ni u kom slučaju ulaziti u koaliciju.
Ko bi mogao formirati koaliciju?
Demohrišćani, međutim, neće moći sami formirati vladu. Potreban je još najmanje jedan koalicijski partner. Što je više stranaka u Bundestagu, to je teže formiranje koalicije.
Ljevica će prema ispitivanjima ući u Bundestag, Savez Sahra Wagenknecht i Liberali su na granici.
Ako liberali uđu u Bundestag, onda će za koaliciju možda biti potrebne tri stranke. S obzirom na to da je stranačka baza liberala isključila koaliciju sa zelenima, onda demohrišćanima ostaje samo mogućnost koalicije sa socijaldemokratima i liberalima. Ako manje stranke ne uđu u Bundestag, moguća je koalicija demohrišćana i socijaldemokrata ili demohrišćana i zelenih.
AfD u izolaciji
Kandidatkinja AfD-a za kancelara Alice Weidel kaže da bi takva koalicija samo nastavila dosadašnju politiku. Ona je dodala da to neće zaustaviti njenu stranku, da će politički “zaokret” doći te da se samo “nepotrebno odgađa”.
Nakon skandala oko zajedničkog glasanja demohrišćana i Alternative za Njemačku u Bundestagu, odnos socijaldemokrata i zelenih s konzervativnim snagama nije baš najbolji. Na kraju će koalicija zavisiti od toga koliko će svojih programskih ciljeva svaka od stranaka biti u stanju nametnuti.
Socijaldemokrati ističu socijalnu politiku, Zeleni zaštitu klime.
Kandidat Zelenih Robert Habeck upozorava: “Ako Njemačka 23. februara izabere vladu koja najavljuje da neće ispunjavati klimatske ciljeve, onda ih neće ispuniti ni Evropa.”
On je dodao da onda niti jedan ministar za zaštitu okoline ili kancelar ne može odlaziti u Indiju, Indoneziju ili Kinu, kako bi od tih zemalja zatražio da smanje emisiju ugljikovog dioksida i da osnaže upotrebu obnovljivih izvora energije.
Fridrih Merz zna da koalicijski pregovori neće biti laki. Ali on opominje da je sada “jedna od posljednjih šansi” da se suzbije uticaj Alternative za Njemačku.
“Ako nam to ne pođe za rukom, onda nećemo imati samo 20 posto desničarskih populista. Onda će desničarski populisti jednog dana raspolagati brojem mandata koji onemogućava promjenu ustava, a tada možda budu i nadomak većine”, rekao je Merz.
On kao mogući budući kancelar smatra da su i ostale demokratske stranke, socijaldemokrati, zeleni i liberali, dužne to spriječiti: “Ne možete pobjeći od te odgovornosti, a ni mi nećemo od nje bježati.”