ITALIJA se pridružila Belgiji u protivljenju planu Europske unije da se zamrznuta ruska državna imovina koristi kao podloga za beskamatni zajam Ukrajini, pokazuje interni dokument u koji je imao uvid Politico.
Intervencija Rima, treće najveće članice EU-a po broju stanovnika i glasačkoj snazi, dolazi manje od tjedan dana prije ključnog sastanka čelnika EU-a u Bruxellesu i ozbiljno potkopava nade Europske komisije da će uspjeti zaključiti dogovor o tom planu.
Europska komisija želi da države članice postignu sporazum na summitu Europskog vijeća 18. i 19. prosinca, kako bi se milijarde eura ruskih deviznih rezervi, koje se nalaze u belgijskoj banci Euroclear, mogle staviti na raspolaganje Ukrajini i pomoći njezinu ratom razorenom gospodarstvu.
Belgijska vlada oklijeva
Belgijska vlada već dulje oklijeva zbog straha da će platiti visoku cijenu u slučaju neke arbitražne presude koja bi išla u korist Rusije. Međutim, dosad nije imala snažnog saveznika.
To se sada promijenilo jer je Italija, zajedno s Belgijom, Maltom i Bugarskom, izradila dokument u kojem poziva Europsku komisiju da razmotri alternativne načine financiranja Ukrajine u nadolazećim godinama, umjesto korištenja zamrznute ruske imovine.
Te četiri zemlje poručile su da “pozivaju Komisiju i Vijeće da nastave istraživati i raspravljati o alternativnim opcijama u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom, s predvidivim parametrima i znatno manjim rizicima, kako bi se odgovorilo na financijske potrebe Ukrajine”.
Plan B
Riječ je o takozvanom planu B, koji bi podrazumijevao zajedničko zaduživanje Europske unije kako bi se Ukrajina financirala u idućim godinama.
No i ta ideja nosi niz problema. Kritičari upozoravaju da bi dodatno povećala ionako visoku razinu javnog duga u Italiji i Francuskoj, a zahtijeva i jednoglasnu odluku, što znači da bi je mogao blokirati mađarski premijer Viktor Orbán.
Iako ove četiri zemlje, čak i uz eventualnu potporu Mađarske i Slovačke, ne bi mogle formirati blokirajuću manjinu, njihova javna kritika slabi izglede Europske komisije da već idući tjedan postigne politički dogovor.
Premijerka Italije Giorgia Meloni dosad je dosljedno podržavala sankcije protiv Rusije, no koalicija koju predvodi podijeljena je kada je riječ o potpori Ukrajini. Primjerice, potpredsjednik vlade Matteo Salvini podržao je plan predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o okončanju rata u Ukrajini.
Jučer izglasana odluka o trajnijem zamrzavanju ruske imovine
U dodatnoj kritici, Belgija, Italija, Malta i Bugarska izrazile su skepsu prema ideji da Europska komisija posegne za izvanrednim ovlastima kako bi izmijenila postojeća pravila o sankcijama i dugoročno zadržala rusku imovinu zamrznutom.
Iako su jučer glasale za odluku o trajnijem zamrzavanju ruske imovine, naglasile su da su oprezne prema sljedećem koraku, odnosno stvarnom korištenju ruske imovine. “Takvo glasanje ni na koji način ne prejudicira odluku o mogućem korištenju imobilizirane ruske imovine, koja se mora donijeti na razini čelnika”, napisale su četiri zemlje.
Pravni mehanizam za dugoročno zamrzavanje imovine osmišljen je kako bi se smanjila mogućnost da proruske vlade unutar EU-a, poput onih u Mađarskoj i Slovačkoj, u budućnosti vrate ta sredstva Rusiji.
Dužnosnici tvrde da taj pravni zaobilazni put smanjuje šanse Kremlja da povrati svoju imovinu u sklopu eventualnog mirovnog sporazuma nakon rata, čime se dodatno jača plan EU-a da se ta sredstva iskoriste.
No Belgija, Italija, Malta i Bugarska upozorile su da takva pravna klauzula “podrazumijeva vrlo dalekosežne pravne, financijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje bi mogle ići znatno dalje od ovog konkretnog slučaja”.