Gruzijski demonstranti pokušali su da upadnu u predsjedničku palatu u centru Tbilisija u subotu naveče, ali ih je policija rastjerala koristeći suzavac i vodene topove. Protest, koji su organizatori nazvali danom “mirne revolucije” ubrzo je prerastao u najveće demonstracije protiv politika i ponašanja vladajućih u posljednjih nekoliko mjeseci.
Do novih nemira došlo je nakon što je vladajuća stranka Gruzijski san, vrlo sklona Kremlju, proglasila pobjedu na lokalnim izborima u svakoj opštini te večeri, organizujući proslave dok su se protestanti sukobljavali s policijom. Ranije tog dana, deseci hiljada demonstranata ispunili su glavnu aveniju Rustaveli i Trg slobode u Tbilisiju, mnogi ogrnuti u zastave Evropske unije i Gruzije, kako je prenio Kyiv Independent.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze najavio je sveobuhvatni obračun s neistomišljenicima, optužujući protestante koji su pokušali upasti u predsjedničku palatu da žele srušiti njegovu vladu i okrivljavajući Evropsku uniju za miješanje u unutrašnje stvari zemlje. “Niko neće izbjeći odgovornost. To uključuje i političku odgovornost”, citirala je gruzijska novinska agencija Interpress riječi Kobahidzea.
Optužbe prema Briselu
Policajci su pritvorili najmanje pet demonstranata, uključujući dva člana Ujedinjenog nacionalnog pokreta, najveće opozicione stranke, i opernog pjevača koji je postao aktivista i jedan od organizatora protestnih okupljanja Paatu Burchuladzea. Ministarstvo zdravstva je saopštilo da su 21 pripadnik bezbjednosnih snaga i šest demonstranata povrijeđeno u sukobima u centru Tbilisija.
Ova zemlja na Južnom Kavkazu u previranjima je otkako je Kobahidzeov Gruzijski san proglasio pobjedu na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, za koje proevropska opozicija tvrdi da su ukradeni. Od tada su pregovori Tbilisija o pridruživanju EU zamrznuti, podsjeća The Guardian.
Kobahidze je rekao da je do 7000 ljudi prisustvovalo subotnjem opozicionom skupu, ali da je njihov “pokušaj rušenja ustavnog poretka” osujećen uprkos onome što su protesti, kako tvrdi, imali podršku Brisela. “Nekoliko je osoba već uhapšeno – prije svega organizatori pokušaja rušenja [vlasti]”, rekao je on, zaprijetivši da glavna opoziciona snaga “više neće smjeti biti aktivna u gruzijskoj politici”.
Opozicioni akteri pozivali su na “mirnu revoluciju” protiv Gruzijskog sna, kojeg optužuju za autoritarizam i prorusku politiku. Ta je stranka, inače, na vlasti još od 2012. godine.
Optužbe za izbornu prevaru
Protestanti su se okupili nakon višemjesečnih racija u nezavisnim medijima provedenim u maniru Kremlja, ograničenja djelovanja civilnog društva i pritvaranja desetaka protivnika i aktivista. Zatvoreni reformistički bivši predsjednik Mihail Sakašvili pozvao je pristalice na protest na dan izbora za ono što je nazvao “posljednjom prilikom” za spas gruzijske demokratije.
Kobahidze je optužio ambasadora Evropske unije u Gruziji, Pawela Herczyńskog, za miješanje u unutrašnje stvari. “Vi znate da su određene osobe iz inostranstva čak izrazile direktnu podršku svemu ovome, najavljenom pokušaju rušenja ustavnog poretka”, izjavio je, dodajući da Herczyński “snosi posebnu odgovornost u ovom kontekstu”.
“Herczyński bi trebao izaći, distancirati se i strogo osuditi sve što se događa na ulicama Tbilisija”, ustvrdio je Kobahidze.
U julu je diplomatska služba EU odbacila ono što je nazvala “dezinformacijama i neutemeljenim optužbama” o navodnoj takvoj ulozi EU u Gruziji.
Prozapadna opozicija u Gruziji organizuje proteste od oktobra prošle godine, kada je Gruzijski san pobijedio na parlamentarnim izborima za koje njeni kritičari tvrde da su bili lažirani i da su kršena izborna pravila. Ta je stranka odbacila optužbe za namještanje glasanja, ali bivša gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili i politička opozicija priznaju rezultate.
Ona takođe odbija da prizna izbor novog gruzijskog predsjednika Mihaila Kavelašvilija u decembru 2024. i sebe i dalje smatra legitimnim šefom države.
Moćni proruski igrač u sjeni
Gruzijski san je nakon lokalnih izbora proglasio pobjedu u svakoj opštini širom zemlje od 3,7 miliona stanovnika. Izbore su bojkotovala dva najveća opoziciona bloka. Gruzija ima cilj pristupanja EU zapisan u svom ustavu i dugo je bila među najprozapadnijim državama nasljednicama Sovjetskog Saveza. Ali, njene veze sa Zapadom napete su od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Gruzijski san kontroliše osnivač stranke, Bidzina Ivanišvili, najbogatiji Gruzijac i bivši premijer, koji se obogatio u Rusiji – koji poriče da je proruski igrač. Ivanišvili tvrdi kako želi da Gruzija postane članica EU, uz očuvanje mira s Rusijom.
Gruzijski san vlada sve autoritarnije, po uzoru na Kremlj donijeli su zakone koji ograničavaju LGBTQ prava i medijske slobode. Brisel je na to reagovao stavivši Gruziju na čekanje i u junu prošle godine ukinuo finansijsku pomoć.
Gruzijska vlada je krajem novembra 2024. objavila da “odbacuje ucjene” i zamrzla pregovore s EU na pet godina. Ni pola sata nakon što je Kobahidze obznanio zamrzavanje pregovora i odnosa s Briselom, iz Moskve su stigle podrška i čestitka. Od tada opozicija organizuje proteste.
Rusija i Gruzija su ratovale 2008. godine, kada su se dvije gruzijske pokrajine, Abhazija i Južna Osetija, uz podršku Moskve, ‘otcijepile‘ od Gruzije i jednostrano proglasile nezavisnost. Rusija je priznala ove dvije gruzijske regije kao nezavisne države iste godine, nakon što su ruske snage odbile gruzijski pokušaj ponovnog preuzimanja Južne Osetije u tom petodnevnom ratu