U TBILISIJU se nastavljaju prosvjedi protiv usvajanja zakona o stranim agentima. Prosvjednici su na ulice izašli tražeći da se prekine razmatranje “nedemokratskog akta.”
U veljači ove godine na glasanje su gruzijskom parlamentu predana dva zakona: Zakon o registraciji stranih agenata i Zakon o transparentnosti stranog utjecaja. Oba zakona su inicirali zastupnici stranke Snaga naroda (SN), koji su do prošle godine bili dio stranke Gruzijski san (GS), koja je vladajuća stranka.
GS je inače proeuropska stranka, kao promatrački član dio su Partije europskih socijalista (PES), grupacije europskih stranaka čiji je član i SDP iz Hrvatske. Dakle, nominalno, radi se o stranci lijevog centra.
Prvi zakon koji je stavljen na red omogućuje dodjelu statusa “stranog agenta” medijima, nevladinim organizacijama (NGO), ali i pravnim te fizičkim osobama. Ideja je da se svi mediji, NGO-ovi i osobe čiji su izvori financiranja iz stranih izvora najmanje 20% registriraju kao “agenti pod stranim utjecajem” u registar ministarstva pravosuđa.
Ako to odbiju, prema Zakonu, “strani agenti” bi bili kažnjeni novčano, a čak se spominje i zatvorska kazna do pet godina. Na kraju se razmatrao samo Zakon o transparentnosti stranog utjecaja, prema kojem se samo pravna osoba može proglasiti “agentom stranog utjecaja”, a kaznena odgovornost u slučaju kršenja zakona nije predviđena.
Kritike Zapada
7. ožujka je gruzijski parlament odobrio Zakon o transparentnosti stranog utjecaja (dakle drugi spomenuti), što je otvorilo vrata prosvjedima.Zakon su kritizirali NGO-ovi i mediji koji primaju sredstva iz raznih zapadnih zemalja. Također, Human Rights Watch i Amnesty International su kritizirali ovaj zakon.
“Nacrt zakona o “stranom agentu” nastoji marginalizirati i diskreditirati neovisne skupine i medije financirane iz inozemstva koji služe širem javnom interesu u Gruziji”, rekao je Hugh Williamson, direktor Human Rights Watcha za Europu i središnju Aziju.
“Oni jasno imaju za cilj ograničiti kritične skupine i ključne medije, krše međunarodne obveze Gruzije i imali bi ozbiljan odvraćajući učinak na skupine i pojedince koji rade na zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.”
Dalje, predstavnici 63 gruzijska medija potpisali su zajedničku izjavu kojom odbijaju biti upisani u registar stranih agenata zbog “vrijeđanja njihovog profesionalnog dostojanstva.”
Protiv prijedloga zakona izjasnili su se i neki zapadni političari. Glasnogovornik State Departmenta Ned Price nazvao je to “miješanjem u univerzalna ljudska prava” te da bi izglasavanje tog zakona moglo ugroziti partnerstvo SAD-a s Gruzijom. Američka ambasada u Gruziji je spomenula “ruski trag” u tom zakonu te izglasavanje zakona označilo “crnim danom za gruzijsku demokraciju”.
Obrazloženje
Iz stranke Snaga naroda ističu kako je svrha njihovog prijedloga zakona bila isključivo informiranje javnosti, a ne ograničavanje djelovanja NGO-ova i medija. Prema njihovim priopćenjima, htjeli su osigurati transparentnost stranog utjecaja u zemlji. Osim toga, tvrde da su koristili upravo iskustvo SAD-a prilikom izrade prijedloga zakona.
Američki State Department se nije složio s takvom ocjenom, a spomenuti Ned Price je izjavio kako se prijedlog “temelji na ruskom ili mađarskom, a ne na američkom zakonu”.
Kao odgovor na kritike State Departmenta, iz stranke Snage naroda primijetili su kako američki i ruski zakoni koriste izraz “strani agent”, dok bi gruzijska verzija koristila blaži izraz “agent stranog utjecaja”.
Također, spomenuto je da bi za razliku od američkog gruzijski zakon zahtijevao “minimalni standard transparentnosti” te bi obvezao “agente stranog utjecaja” samo da podnose godišnja financijska izvješća.
Naglašeno je i da za razliku od američke verzije zakona, prema gruzijskom nije predviđena kaznena odgovornost za prekršitelja, iako je postojala i takva verzija zakona u početku.
Stranka na vlasti Gruzijski san također ne vidi “ruski trag” u toj inicijativi koju je pokrenula Snaga naroda. Vladajuća stranka je podržala prijedlog i tražila da se dokument pošalje na ispitivanje Venecijanskoj komisiji.
Glavni tajnik vladajuće stranke i gradonačelnik Tbilisija te bivši nogometaš Kakha Kaladze uvjeren je kako ti prijedlozi nemaju nikakve veze s Rusijom.”Nitko ne objašnjava zašto je zakon ruski, u čemu se on razlikuje od npr. američkog? Zbog čega taj zakon može funkcionirati u SAD-u, a ne može u Gruziji? Zbog čega je on loš? Osobno, ne mogu razumjeti te argumente”, rekao je.
Prosvjedi
Bez obzira na obrazloženja koja su dolazila iz redova vladajućih, velik broj medija i NGO-ova je najavio prosvjede. Zakon su nazvali “protuustavnim” i “antidemokratskim”.
Prosvjednici su se pozivali na dvije točke preporuke Europske komisije za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU, prema kojima se Gruzija obvezuje da “aktivnije nastoji osigurati slobodno, profesionalno, pluralističko i neovisno medijsko okruženje” i da će osigurati “uključivanje civilnog društva u procese donošenja odluka na svim razinama”.
Rasprava oko prijedloga zakona je krenula 2. ožujka u Tbilisiju. U blizini zgrade parlamenta održani prosvjed je bio toliko glasan da su saslušanja odbora u parlamentu počela tek iz drugog pokušaja.
Zastupnici su se međusobno vrijeđali te je u nekom trenutku došlo i do fizičkog obračuna. Nakon toga je morala reagirati i zaštitarska služba, koja je nasilno izbacila oporbene zastupnike, nakon čega su oporbeni zastupnici najavili prosvjed istu večer.
Tijekom prosvjeda te večeri opet je došlo do sukoba, ovaj put između prosvjednika i policije, što je završilo tako što je policija privela 36 osoba.
Predsjednica
Posljednjeg dana veljače javila se i predsjednica Gruzije Salome Zurabishvili, koja je jasno rekla kako ne podržava prijedlog zakona o “stranim agentima”. Prema njenim riječima, zakon je osmišljen da “otuđi Gruziju od Europe”.
Predsjednica se oglasila i na dan kad su započeli prosvjedi. Podsjetila je na važnost pristupanja Gruzije EU i NATO-u. “Potpuna integracija u EU i NATO je cilj koji je proklamiran Ustavom Gruzije”, izjavila je predsjednica.
Također je rekla: “Djelovanje svih onih političkih stranaka koje se protivi načelima Ustava, putu koji je odabrala naša država i naš narod, mora se proglasiti protuustavnim i zabraniti.”
Bruxelles
Bruxelles se složio s ocjenom da donošenjem takvog i takvih zakona Gruzija automatski odbija ispuniti uvjete za dobivanje statusa kandidata za EU. Nacrt zakona je posebno kritizirao visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell:
“Prijedlog zakona koji je parlamentu predstavila Snaga naroda izaziva zabrinutost. Stvaranje i održavanje poticajnog okruženja za civilno društvo i osiguravanje slobode medija je u srži demokracije.”
Usvojen prijedlog
Unatoč velikim pritiscima sa Zapada i prosvjedima unutar zemlje, Odbor gruzijskog parlamenta za pravna pitanja nastavio je s razmatranjem prijedloga zakona, dok su građanski aktivisti, predstavnici medija i NGO-ova prosvjedovali ispred zgrade parlamenta. Sudionici prosvjeda su razvili zastave Gruzije i EU.
Idućeg dana, 7. ožujka, parlament je usvojio prijedlog zakona u prvom čitanju. U to vrijeme, prema dostupnim podacima, skupilo se oko 10 tisuća prosvjednika. Usporedno s dolaskom prosvjednika počele su dolaziti i specijalne snage policije ispred zgrade parlamenta.
Zakon ipak povučen
9. ožujka sporni zakon je ipak povučen. Iz vladajuće stranke stiglo je priopćenje. “Moramo voditi računa o miru i gospodarskom razvoju naše zemlje, kao i o napretku Gruzije na putu europskih integracija.
Stoga je potrebno energiju svakog našeg građanina utrošiti ne na konfrontaciju, već na razvoj zemlje u pravom smjeru. S obzirom na sve navedeno, kao vlada koja je odgovorna prema svakom članu društva, odlučili smo bezuvjetno povući prijedlog zakona koji smo podržali”, navodi se u priopćenju.
Prosvjedi se nastavljaju
Ipak, bez obzira na ispunjavanje zahtjeva prosvjednika i povlačenje zakona, prosvjednici su nastavili s prosvjedom. Preko 10 tisuća prosvjednika sada traži raspuštanje parlamenta i nove izbore, a jedna skupina prosvjednika je zapalila rusku zastavu.
Epilog
Događaji u Tbilisiju su dio standardne unutarnjopolitičke pozadine. Slični su se prosvjedi u Gruziji događali 2020. godine kada je policija vodenim topovima rastjerala prosvjednike koji nisu priznali rezultate izbora te 2021. godine kada su se sukobili protivnici i pristaše bivšeg predsjednika Mikhaila Saakashvilija.
Također, nemoguće je ne povezati situaciju u Gruziji s ratom u Ukrajini. Gruzija, iako desetak puta manja od Ukrajine, dijeli sličnu sudbinu kao i Ukrajina. U Gruziji postoje dvije regije (Abhazija i Južna Osetija) koje ne priznaju vlast u Tbilisiju i koje su proglasile neovisnost od Gruzije.
Slično kao i Ukrajina, Gruzija je u 2008. godini pretrpjela agresiju Rusije, koja je završila relativno brzo, a u kojoj su spomenute regije praktički odvojene od Gruzije. U nekoj globalnoj političkoj slici, Rusiji je odvajanje tih regija od Gruzije bila svojevrsna garancija kako Gruzija zbog neriješenih teritorijalnih pitanja neće moći pristupiti zapadnim organizacijama.
Složena politička situacija u zemlji je gurnula Gruziju u poziciju u kojoj će svaki korak koji nije u skladu sa zapadnim politikama u zemlji izazvati kaos i nemire. Naročito je to pojačano kada je fokus Rusije totalno na Ukrajini i kada Rusiji nije nimalo lako održavati svoj utjecaj u zemljama u kojima je bitan faktor.