U
posljednja tri mjeseca, monsunske kiše su izazvale katastrofalne poplave
u Bangladešu, a brutalni toplinski talasi spržili su dijelove južne
Azije i Evrope. U međuvremenu, dugotrajna suša u istočnoj Africi je
ostavila milione ljudi na ivici gladi.
Većina toga, kažu naučnici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.
U utorak je tim klimatologa objavio studiju u časopisu Environmental
Research: Climate. Istraživači su pomno proučili ulogu koju su klimatske
promjene imale u pojedinim vremenskim pojavama u posljednje dvije
decenije. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno
zagrijavanje promijeniti naš sijvet – i takođe jasno pokazuju koje
informacije nedostaju.
U svom osvrtu, naučnici su se oslonili na stotine studija ili
istraživanja koja imaju za cilj da izračunaju kako su klimatske promjene
uticale na neki ekstremni događaj koristeći računarske simulacije i
posmatranja vremena.
Za toplotne talase i ekstremne kiše, “smatramo da mnogo bolje
razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih
promjena”, rekao je koautor studije Luk Harington, klimatolog sa
Univerziteta Viktorija u Velingtonu.
Međutim, manje se razumije kako klimatske promjene utiču na šumske
požare i sušu. Takođe, postoje velike praznine u podacima za mnoge
zemlje sa niskim i srednjim prihodima, što otežava razumijevanje onoga
što se događa u tim regijama, rekla je koautorka Friderike Oto, jedna od
klimatološkinja koja vodi međunarodnu istraživačku saradnju “World
Weather Attribution” (WWA).
Uz toplotne talase veoma je vjerovatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari.
“Gotovo svi toplotni talasi širom svijeta postali su intenzivniji i
vjerovatniji zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Ben
Klark, naučnik sa Univerziteta u Oksfordu.
Uopšteno, toplotni udar, za koji je prije bila vjerovatnoća prema 10,
sada je gotovo tri puta vjerovatnija i dostiže vrhunac na temperaturama
višim za oko jedan stepen nego što bi bilo bez klimatskih promjena.
Aprilski toplotni talas gde se živa pela iznad 50 stepeni Celzijusovih u
Indiji i Pakistanu, na primjer, bio je 30 puta vjerovatniji zbog
klimatskih promjena, navodi WWA.
Toplotni talasi širom sjeverne hemisfere u junu – od Evrope do
Sjedinjenih Država – naglašavaju “tačno ono što naš rad pokazuje:
učestalost toplotnih talasa značajno je porasla”, rekao je Oto.
Nedavno je Kina doživjela opsežne poplave nakon obilnih kiša. U isto
vrijeme, Bangladeš su pogodile poplave prouzrokovane poplavom. Uopšteno,
epizode obilnih padavina postaju sve češće i intenzivnije. To je zato
što topliji vazduh zadržava više vlage, pa su olujni oblaci “teži” prije
nego što se eventualno razbiju. Ipak, uticaj se razlikuje od regije do
regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji.
Naučnicima je teže da dokuče kako klimatske promjene utiču na sušu.
Neke regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD-a,
na primjer, brže tope snežni pokrivač i podstiču isparavanje, navodi se u
studiji.
I dok istočnoafričke suše tek treba direktno povezati sa klimatskim
promjenama, naučnici kažu da je smanjenje proljećne kišne sezone
povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu. To uzrokuje da kiša pada
brzo preko okeana prije nego što stigne do Afričkog roga.
Toplotni talasi i suše takođe pogoršavaju šumske požare, posebno
megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Požar je bjesnio
američkom saveznom državom Novi Meksiko u aprilu, nakon što je izmakao
kontroli, prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo
341.000 hektara.
Porasla je i učestalost oluja na globalnom nivou. Međutim, cikloni su
sada češći u središnjem Pacifiku i na sjevernom Atlantiku, a manje u
Bengalskom zalivu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom
okeanu, navodi se u studiji.
Intenzivnije postaju i tropske oluje te se češće zaustavljaju na
kopnu gdje mogu da donesu više kiše na jednom području. Dakle, iako
klimatske promjene možda nisu učinile vjerovatnijim stvaranje ciklona
Batsirai koji je u februaru pogodio Madagaskar, vjerovatno su ga učinile
intenzivnijim i sposobnim da uništi više od 120.000 domova.