Dok su preplanuli evrokrati vraćaju s ljetnih odmora i pripremaju za uobičajeni septembarski nalet lobista u Briselu, ove godine na vratima ih čeka neočekivani igrač: Evropska centralna banka.
Glavna tema na dnevnom redu je digitalni evro – predložena elektronska verzija gotovine koja izaziva žestok otpor banaka i desno orijentisanih političara, piše Politico.
Rasprava se zahuktava jer zemlje članice EU do kraja godine pokušavaju postići dogovor o funkcionisanju digitalnog evra, ali ključno će biti i odobrenje Evropskog parlamenta, gdje se ozbiljni pregovori očekuju ove jeseni.
U svojoj srži, digitalni evro nije samo nova metoda plaćanja, već projekt s dubokom geopolitičkom pozadinom. U svijetu u kojem gotovina polako nestaje, ECB strahuje od gubitka monetarne moći.
Zbog toga snažno promoviše digitalni evro, tvrdeći da bi pasivnost ostavila Evropsku uniju zavisnom o američkim kartičarskim divovima poput Vise i Mastercarda. Dodatna prijetnja su i tehnološke kompanije gladne podataka, kao što su Meta, Apple ili X, koje bi mogle preuzeti tržište plaćanja i ostaviti Evropu na milost i nemilost stranim interesima.
Trampov povratak pojačava zabrinutosti
Zabrinutost je dodatno pojačao povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, koja ne pokazuje uzdržanost u korištenju kompanija za postizanje političkih ciljeva. Tramp je potpisao i takozvani “Genius Act”, zakon usmjeren na ubrzanje razvoja kriptoimovine poznate kao “stablecoins” (stabilne kriptovalute).
Za razliku od nestabilnih kriptovaluta poput Bitcoina, vrijednost stablecoina vezana je uz neku tradicionalnu valutu, najčešće američki dolar. To ih čini stabilnim i predstavlja direktnu prijetnju valutama poput evra, naročito u međunarodnim plaćanjima.
Jača lobiranje, pritisak je ogroman
Pritisak je ogroman, pa ECB jača svoje lobiranje. Tokom septembra organizuju se seminari za evroparlamentarce, a u posjetu stiže i glavni zagovornik projekta, Piero Cipollone. Priliku za promociju imaće i na sastanku ministara finansija EU i guvernera centralnih banaka u Kopenhagenu.
Ipak, najveći izazov za ECB trenutno nisu ministri, već jedan čovjek – španski evroposlanik desnog centra Fernando Navarrete. Bivši centralni bankar zadužen je za vođenje pregovora o zakonskom okviru u Parlamentu, a problem je što je izrazito skeptičan prema cijelom projektu.
Što je zapravo digitalni evro?
Najjednostavnije rečeno, digitalni evro je virtuelna verzija jedinstvene evropske valute. Koncept digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC) postoji godinama, ali ECB ga je ozbiljno počeo razvijati 2019., nakon neuspjelog pokušaja Mete (tadašnjeg Facebooka) da lansira vlastitu globalnu virtuelnu valutu.
Digitalni evro bio bi izdan od strane ECB-a, imao bi istu vrijednost kao i fizički novac te bi služio kao dopuna gotovini i karticama. Koristili bismo ga za plaćanje roba i usluga ili slanje novca prijateljima, a digitalni evri bili bi pohranjeni u aplikaciji – “digitalnom novčaniku” na pametnom telefonu. ECB bi vodio evidenciju o vlasništvu, pa bi ga bilo nemoguće izgubiti.
Po čemu se razlikuje od današnjih digitalnih plaćanja?
Ključna razlika je u tome što bi digitalni evro bio zakonsko sredstvo plaćanja koje izdaje centralna banka i za koje, bar u teoriji, nije potrebna komercijalna banka. To je revolucionarna promjena.
Novac koji danas držite na bankovnom računu zapravo nije u trezoru; banka ga je većinom posudila kroz kredite i hipoteke. Ono što imate je obećanje banke da će vam isplatiti taj iznos na zahtjev. Banke se oslanjaju na to da svi klijenti neće zatražiti svoj novac odjednom, jer bi to dovelo do kolapsa.
Bio bi jednako stvaran kao i kovanica evra
Digitalni evro funkcionisao bi potpuno drugačije. On bi zaista bio u vašem (digitalnom) trezoru, i niko ga drugi ne bi mogao posuditi. Jedan digitalni evro u vašem digitalnom novčaniku bio bi jednako stvaran kao i kovanica evra u vašem džepu. Budući da bi ECB vodio evidenciju o vlasništvu, bio bi sigurniji od gotovine koju je moguće ukrasti, izgubiti ili uništiti.
Plaćanja bi stoga bila jednostavnija. Umjesto da vaša banka provodi komplikovanu pozadinsku transakciju s bankom prodavca, uz posredovanje Vise ili Mastercarda, vi biste jednostavno poslali digitalne evre iz svog novčanika direktno u novčanik prodavca. Bilo bi to poput predaje gotovine, bez potrebe za posrednicima. Ukratko, digitalni evro prekinuo bi dominaciju privatnog sektora nad digitalnim plaćanjima.
Gdje je prijedlog zapeo?
Projekt je trenutno zaglavljen u političkim lavirintima Brisela. Iako je digitalni evro ideja ECB-a, konačni zakonski okvir moraju donijeti vlade članica i Evropski parlament, što je cijelu priču uvuklo u politiku. Poslanici su, naprimjer, izrazili zabrinutost da bi vlade mogle koristiti digitalni evro za špijuniranje građana, što ECB odlučno odbacuje.
Bankarska i finansijska industrija projekt često nazivaju “rješenjem u potrazi za problemom”. Strahuju da će upravo one snositi troškove implementacije potrebne infrastrukture te da bi uvođenje digitalnog evra moglo ugušiti buduće inovacije u platnoj industriji.
Takvo lobiranje urodilo je plodom. Pomenuti poslanik Navarrete nazvao je digitalni evro “posljednjim utočištem” i “nuklearnom prijetnjom” koja bi trebala natjerati industriju da sama razvije bolja prekogranična rješenja.
Hoće li ECB na kraju uspjeti?
Parlament je samo jedna od prepreka. Zvaničnici u Savjetu EU, koji predstavlja države članice, namjeravaju do kraja godine definisati svoju pregovaračku poziciju. Oni također drže ECB u neizvjesnosti, posebno jer Savjet želi imati zadnju riječ o ograničenju iznosa koji bi građani mogli držati u digitalnim evrima, kako bi se spriječio masovni odliv novca iz komercijalnih banaka.
Otvorena su i druga pitanja, poput toga trebaju li banke dobiti naknadu za distribuciju digitalnog evra i prilagođavanje svojih sistema. Zemlje poput Njemačke i Holandije, zabrinute za privatnost, traže najviše standarde zaštite od nadzora, dok Belgija ne želi da podrži projekt ako se digitalni evro ne bude mogao koristiti i van mreže (offline).
Centralni bankari dugo su se oslanjali na govore i neformalne razgovore kako bi uticali na politiku, ali s digitalnim evrom to nije dovoljno. S Trampom ponovo na vlasti u SAD, ECB je prisiljen sići sa svoje “kule od slonovače” i ući direktno u političku arenu, navodi Politico, prenosi index.hr.
Sve to najavljuje žestoku raspravu u nadolazećim mjesecima, ali s obzirom na to da Parlament ne planira konačan stav prije maja sljedeće godine, digitalnim evrima vjerojatno nećemo plaćati prije 2028. godine.