Američka vojska se sprema za mogućnost produžene, višenedeljne operacije protiv Irana ako Bijela kuća naredi napad.
Sjedinjene Države su ove sedmice pojačale pritisak na Iran, odredivši rok od mjesec dana za postizanje dogovora i najavivši slanje drugog nosača aviona u Persijski zaliv.
Iran i SAD su održali indirektne razgovore u Omanu 6. februara i najavili novu rundu razgovora sedmice nedelje u Ženevi. Oman će ponovo djelovati kao posrednik.
Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u junu prošle godine, a održani su nakon što je Donald Tramp u januaru odlučio da ipak neće napasti Teheran nakon što je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog suzbijanja masovnih protesta u zemlji.
Pregovori su prvobitno trebalo da se održe u Istanbulu, ali je Iran zatražio da se premeste u Oman.
Protesti u Iranu su izbili zbog teške ekonomske krize, ali su brzo eskalirali u pobunu protiv klerikalnog režima. Zahvatili su cijelu zemlju i krvavo su ugušeni poslije tri sedmice. Hiljade ljudi je ubijeno, a desetine hiljada je uhapšeno.
Tramp je ove sedmice rekao da vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti završeni “u roku od mjesec dana”. U suprotnom, zaprijetio je “veoma traumatičnim” posledicama.
“Razgovaraću sa njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli”, dodao je, napominjući da će u odsustvu sporazuma preći na “drugu fazu”, koja bi bila “veoma teška” za Irance.
Još jednom je podsjetio na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja tokom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u junu prošle godine. U petak je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu, rekavši da “izgleda kao da bi to bila najbolja stvar koja bi mogla da se desi”.
Netanjahu skeptičan
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u četvrtak da se nada da američki predsjednik Donald Tramp stvara uslove za postizanje sporazuma sa Iranom kojim bi se izbjegla vojna akcija.
“Izrazio sam (Donaldu Trampu) izvjesnu dozu skepticizma u pogledu kvaliteta bilo kakvog sporazuma sa Iranom. Rekao sam da ako se zaista želi postići sporazum, on bi morao da sadrži elemente koji su veoma važni (…) za Izrael”, rekao je Netanjahu, dan nakon sastanka u Bijeloj kući.
“Nije reč samo o nuklearnom pitanju, već i o balističkim raketama i iranskim posredničkim oružanim grupama”, kao što su libanski Hezbolah, palestinski Hamas ili jemenski Huti, naglasio je izraelski premijer.
Teheran, međutim, želi da razgovara samo o svom nuklearnom programu, a zauzvrat zahtijeva ukidanje sankcija. Pregovore o svom moćnom raketnom programu smatra crvenom linijom.
“Mislim da uslovi koje Tramp stvara, u kombinaciji sa činjenicom da oni svakako razumiju kako su prošlog puta napravili grešku time što nisu postigli dogovor, mogu stvoriti okolnosti za postizanje dobrog dogovora”, rekao je Netanjahu.
USS Džerald R. Ford stiže na Bliski istok
Tramp je u petak potvrdio da će na Bliski istok uskoro poslati drugi nosač aviona, USS Džerald R. Ford, sa pratećim brodovima, i to vrlo brzo.
Nosač aviona USS Džerald R. Ford, najveći na svijetu, bio je raspoređen na Karibima nekoliko mjeseci kao dio Trampove operacije u Venecueli, koja je uključivala napade na sumnjive brodove krijumčara droge i kulminirala hvatanjem venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u Karakasu.
Nosač aviona će se na Blickom istoku pridružiti nosaču aviona USS Abraham Linkoln i nekoliko drugih američkih ratnih brodova. Posljednji put kada su SAD imale dva nosača aviona u regionu bilo je u junu prošle godine kada su napale iranska nuklearna postrojenja.
Pripreme za dužu operaciju
Američka vojska se sprema za mogućnost produžene, višenedeljne operacije protiv Irana ako Bijela kuća naredi napad, rekla su za Rojters dva američka zvaničnika koji su želeli da ostanu anonimni.
“Predsjednik Tramp ima sve opcije na stolu u vezi sa Iranom. On sasluša niz perspektiva o bilo kom pitanju, ali konačnu odluku donosi na osnovu onoga što je najbolje za našu zemlju i našu nacionalnu bezbjednost”, rekla je portparolka Bijele kuće Ana Keli.
Pentagon nije želeo ništa da komentariše. U dužoj operaciji, američka vojska bi mogla da cilja objekte iranske vlade i bezbjednosnih snaga, ne samo nuklearnu infrastrukturu, rekao je zvaničnik, ne ulazeći u detalje. SAD očekuju da će Iran uzvratiti i da će to potrajati neko vrijeme.
Rizici za američke snage bi u tom slučaju bili daleko veći jer Iran ima moćan raketni arsenal. Iran je zaprijetio da će, napadne li ga Amerika, uzvratiti napadima na američke baze u regionu. Iranska odmazda takođe povećava rizik od regionalnog sukoba.
SAD imaju baze širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.